HDZ kroz Zakon o sukobu interesa pokazuje da mu nije do pravne države


Nakon što su HDZ i SNSD blokirali usvajanje zakona o sukobu interesa usklađenog s evropskim principima, sada iz Ministarstva pravde BiH nude zakon lošiji i od postojećeg

Od usvajanja zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine u skladu s evropskim standardima dijelio nas je samo jedan korak. Ta nepremostiva prepreka u prethodnom mandatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bili su delegati HDZ-a BiH i SNSD-a, koji su imali većinu od osam delegata u Domu naroda PSBiH i koji su tu većinu koristili da blokiraju usvajanje zakona koji bi značili napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji.

Zakon o sukobu interesa jedan je od 14 prioriteta Evropske komisije koje vlasti naše zemlje treba da ispune, a Prijedlog zakona koji je bio usklađen s evropskim standardima podržali su zastupnici Zastupničkog doma PSBiH, ali dalje od toga nisu dozvolile dvije stranke koje se često čak i pozivaju na Evropsku uniju, evropske standarde, i koje za sebe često kažu da im je članstvo BiH u Uniji prioritet.

Drugi pokušaj da se donese lošiji zakon

Koliko je, u ovom slučaju HDZ-u BiH članstvo u Evropskoj uniji prioritet najbolje je pokazao Prijedlog zakona o sukobu interesa.

Nakon što su s partnerima iz SNSD-a uspješno spriječili  usvajanje kvalitetnijeg zakona o sukobu interesa, u ovoj stranci su došli na ideju da predlože još lošiji zakon od postojećeg.

Naime, prije nekoliko dana iz Ministarstva pravde BiH, kojim rukovodi kadar HDZ-a Josip Grubeša, u proceduru su uputili novi Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH za Buku kaže da se Nacrt zakona o sukobu interesa koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH značajno razlikuje od onoga koji je već bio u proceduri ove godine.

“Razlikuju se u velikoj mjeri. Prije svega, ovaj koji je bio u parlamentarnoj proceduri i koji su oborili HDZ i SNSD bio je unapređenje u odnosu na postojeći Zakon i ispunjavao je sve međunarodne standarde i pozitivno je bio ocijenjen od svih međunarodnih institucija jer je, zapravo, predviđao i nezavisnu komisiju i jasnija pravila što se tiče nespojivosti i obavljanja višestrukih funkcija, što se tiče kontrole imovinskih kartona, sankcija i slično. Ovo sada, što je Ministarstvo pravde uputilo na konsultacije, je već drugi pokušaj Ministarstva pravde da ponudi rješenje koje je lošije i od postojećeg zakona”, ističe Korajlić.

Pojasnila je i dio novog nacrta koji se tiče nespojivosti javnih funkcija.  

“Sve one najbitnije odredbe koje su usmjerene na sprečavanje sukoba interesa potpuno su relaksirane čak i u odnosu na postojeći zakon. Od toga da su izabrani nosioci funkcija, dakle zastupnici i delegati izuzeti od većine odredbi koje su vezane za nespojivost funkcija što u drugim javnim institucijama, što u javnim preduzećima, udruženjima i slično, do toga da su i za ostale nosioce funkcija oslabljene odredbe i kada govorimo o nespojivosti, recimo, sa udruženjima koja se finansiraju iz budžeta, ili sa javnim preduzećima i slično. Ovo je do sada bilo propisano zakonom i bilo je zabranjeno. Kada govorimo i o bliskim srodnicima i tu su čak obesmislili odredbe”, naglašava naša sagovornica.

Korajlić dodaje da je Ministarstvo pravde BiH predvidjelo i “neko čudno tijelo za provođenje zakona”.  

“Predviđeno je tijelo sa vrlo nejasnim nadležnostima, u smislu kako uopšte provode postupak, kako bi izricali mjere. Tako se na nekim dijelovima navodi da će za pojedine prekršaje rukovodilac institucije u kojoj nosilac funkcije obavlja dužnost, odlučivati o mjerama i utvrđivati okolnosti i odgovornost. Zatim se spominju i neke druge vrste postupaka, a da ne govorim da je procedura za izbor članova komisije za sukob interesa vrlo komplikovana i nejasna. Ima nekakvo posebno tijelo koje imenuje, dakle nije Parlamentarna skupština, nije klasični način izbora”, govori direktorica TIBiH.

Legalizacija sukoba interesa

Ona konstatuje da je apsurdno da Ministarstvo pravde BiH, pod okriljem unapređenja zakona i provođenja reformi i EU prioriteta, opet nudi neko čudno i nejasno rješenje, koje derogira čak i postojeće odredbe.

Pitali smo je da li to znači da bi po novom zakonu jedna osoba mogla u isto vrijeme biti zastupnik u Parlamentu BiH i direktor JP Putevi Republike Srpske.

“Da, tako je. Zato što su ovaj dio oko nespojivosti za većinu članova koji se odnose na nespojivosti izuzeli izabrane nosioce funkcija. S druge strane, čak su dozvolili za sve nosioce funkcija da mogu biti članovi upravnog i nadzornog odbora javnih preduzeća. Zbog toga i govorim da je ovaj nacrt lošiji u odnosu na Zakon koji je sada na snazi, jer smo imali slučajeve sukoba interesa, koji su utvrđeni upravo po ovim osnovama”, navodi Korajlić.

Paralelno s ovim dešava se i to da nam predsjednik HDZ-a BiH, stranke iz koje je i ministar Grubeša, s vremena na vrijeme ponovi kako nemamo pravne države.

Tako je Dragan Čović prije nekoliko dana, nakon sastanka s predsjednicima SDP-a BiH, Naše stranke i NiP-a, kazao kako će načelo formiranja vlasti biti programsko.

“Program koji ćemo zajednički usaglasiti, ne dvije stranke, morat će tri stranke usaglasiti ono što možemo da provodimo. Drugim riječima, mi želimo da Vijeće ministara radi punim kapacitetom, ne kao sada da imamo telefonske sjednice i da ne znamo ko predlaže materijale za parlament. U tome što napravimo kroz programski dio, dominantno će tu biti ovaj euroatlantski put, vanjska politika i ono što nadležnostima pripada Bosni i Hercegovini. Ja sam uvjeren da ćemo imati znatno bolju protočnost i suradnju nego što smo imali u zadnje četiri godine. U zadnje četiri godine, ja ne znam da je usvojeno na prste jedne ruke novih zakonskih rješenja, a trebali smo ih imati na stotine i stotine. Želja je sada da nas ovaj programski dokument usmjeri oko sva tri pitanja: vanjske politike, pravne države i ekonomsko-socijalnog paketa”, kazao je Čović.

Dakle, kao što možete zapaziti, ovo je priča koju Čović ponavlja već godinama: HDZ je za evropski put Bosne i Hercegovine, HDZ je za pravnu državu i tako ukrug.

HDZ se pokazao u opstrukcijama

No, oni koji prate politička dešavanja u BiH itekako su svjesni da djelovanje HDZ-a u praksi nema dodirnih tačaka s onim što lider ove stranke priča u javnosti.

“Dragan Čović se stalno poziva i na evropske vrijednosti i na evropske integracije a Ministarstvo pravde kojim rukovodi njegov ministar uporno nudi potpuno loša rješenja. Mi smo već i ranije imali jedan pokušaj Ministarstva pravde koje je uputilo isto Nacrt zakona o sukobu interesa na Vijeće ministara BiH pa ga povuklo, jer je dobilo jako loše ocjene i Venecijanske komisije i Evropske unije. Kada su ga povukli, rekli su da će ga unaprijediti i sada ponovo na javnu raspravu stavljaju još gore rješenje. Ne znam ko će dalje preuzeti Ministarstvo pravde u novom mandatu, ali HDZ se već do sad pokazao da sve ono što je trebalo da se uradi po pitanju unapređenja borbe protiv korupcije i vladavine prava da su opstruisali u Parlamentu BiH, što kroz Predstavnički dom, što kroz Dom naroda”, jasna je Korajlić.