Legendarni lik, najveći maratonac svih vremena, trčao je bos 42 kilometra i 195 metara. 


Trijumf iz Rima ponovio je četiri godine kasnije u Tokiju, s još jednim svjetskim rekordom, ali ovaj put u patikama. Prije Bikile niko nije dva puta pobijedio na olimpijskom maratonu. Njegov podvig i dalje zadivljuje svijet i posvećene su brojne knjige.

Legendarni lik, najveći maratonac svih vremena, trčao je bos 42 kilometra i 195 metara. Podvig Etiopljanina Abebe Bikile na Olimpijskim igrama u Rimu 10. septembra 1960. godine nezaboravan je. U Rimu ga se i danas sjećaju s divljenjem jer je on postao ikona Igara u njihovom gradu. Bikila je zauvijek dio olimpijske historije, trčao je bos dva sata, petnaest minuta i šesnaest sekundi. Ostali sportaši doživljavali su ga kao vanzemaljca.

U Rimu su onoga koji nije imao patike smatrali simbolom afričkog siromaštva. Istodobno je nastao i mit o Afrikancu koji može trčati a da mu ništa ne treba. Zapravo je imao tenisice, ali Abebe ih je skinuo 20 minuta prije starta jer su mu one koje je kupio nažuljale noge. Doktori su se čudili gledajući tabane pune žuljeva.

Prije Rima, Abebe Bikila bio je nepoznat iako je njegova sportska karijera započela kada ga je kao 17-godišnjaka regrutirala garda etiopskog cara Selasija. Šveđanin Oni Niskanen, direktor Crvenog križa u Etiopiji, pripremao ga je za OI u Rimu. U kvalifikacijama je Bikila lahko pobijedio u maratonu, trčeći 2 sata, 21 minutu i 23 sekunde, što je bio izvanredan rezultat postignut na nadmorskoj visini od 2.400 metara.

Bio je brži šest minuta od Sovjeta Sergeja Popova, jednog od favorita za zlatnu medalju u Rimu, zajedno s Marokancem Rhadijem Abdesselamom i Britancem Denisom O’Gormanom. Na treningu u Etiopiji Šveđanin Niskanen natjerao ga je da pretrči udaljenost od 32 kilometra, s patikama i bez njih: Bikila je vrijeme od 1 sat i 45 minuta istrčao bos, minutu i po brže nego u patikama. Nekoliko dana prije odlaska u Rim pokušao je ponovno, opet bos, i bio je još brži.

Kad je stigao u vječni grad, imao je 28, bio je friško oženjen. Izgledao je mlitavo pa je car Haile Selasije sumnjičavo upitao njegovu pratnju: “Ali kako će ovaj pobijediti ako je tako mršav?ˮ Posljednji car Etiopije nadao se osveti, dvadeset i četiri godine nakon što su trupe Benita Mussolinija osvojile Adis Abebu.

Na startnoj liniji zapisao je na ruci brojeve svoja tri najveća konkurenta, ali će ih ubrzo znoj izbrisati. Projurio je ispred zgrade FAO-a, gdje se nalazi etiopski obelisk, koji je donio Mussolini 1937. godine. Taj Axumov obelisk bio je simbol koji je gradu dao snagu. Marokanac Rhadi nije ga uspio pratiti jer je Etiopljanin dodao gas vidjevši Koloseum. Završio je s vremenom od 2 sata, 15 minuta i 16 sekundi, novim olimpijskim rekordom.

Publika na tribinama bila je zaprepaštena, očekivali su da će Popova ili Rhadija, ali je prvi stigao bosonogi stranac s brojem 11, podignutih ruku koji je zadivio svijet. To je bila slika Igara u Rimu. Olimpijsko zlato okrunilo je ne samo Bikilu već i cijeli afrički kontinent, u vrijeme kada su se kolonijalna carstva raspadala, a afričke zemlje počinjale stjecati nezavisnost. “Italiji je trebala vojska da porazi Etiopiju, dok je samo jedan etiopski vojnik osvojio Rimˮ, kazao je Abebe Bikila nakon što su ga u Adis Abebi dočekali kao heroja.

Trijumf iz Rima ponovio je četiri godine kasnije u Tokiju, s još jednim svjetskim rekordom, ali ovaj put u patikama. Prije Bikile niko nije dva puta pobijedio na olimpijskom maratonu. Njegov podvig i dalje zadivljuje svijet i posvećene su brojne knjige.

Priča Bikile imala je gorak kraj: 1969. godine saobraćajna nesreća u blizini Adis Abebe ostavila ga je paraliziranog od pojasa prema dolje, a tri godine kasnije sudjelovao je na Paraolimpijskim igrama u Heildelbergu, takmičeći se u streljaštvu. Umro je 1973. godine u 41. godini od krvarenja u mozgu. Etiopija je zaplakala i ispratila ga je kao heroja. Na sahrani je bio i car i stotine hiljada ljudi.