Zbrinjavanje medicinskog otpada : “Bacite u šolju ili kantu kao svi mi”
“Nikada nemojte lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad, pitajte svog ljekara ili farmaceuta kako da odložite lijekove koje više ne koristite” – ovakva upozorenja nalaze se u uputstvima za lijekove koje svakodnevno koristimo, uz obrazloženje da će ove mjere pomoći u očuvanju okoliša.
Obratite li se ljekaru ili farmaceutu u BiH s ovim pitanjem, teško da ćete dobiti odgovor koji će pomoći da ovaj otpad ne dospije u okoliš.
“Bacite u šolju ili kantu, kao i svi mi”, bio je odgovor u jednoj apoteci kada smo pokušali da vratimo neiskorištene antibiotike.
Ipak postoje i izuzeci, gdje pojedine apoteke, iako nisu zakonski obavezne, preuzimaju ovaj otpad od građana i zbrinjavaju ga o svom trošku.
Zakonske odredbe, također, propisuju da se otpad zbrinjava na način koji neće ugroziti život i zdravlje ljudi i bez rizika po vode, zrak, tlo, životinje i biljke.
Ipak, zbog nepostojanja jasnih zakonskih odredbi i sistema odlaganja, medicinski, odnosno farmaceutski otpad iz domaćinstava uglavnom završava s komunalnim otpadom, koji se dalje odlaže na sanitarne, ali i nekontrolisane (divlje) deponije. Ovakvo je odlaganje najjeftiniji način zbrinjavanja otpada, ali njegov negativni uticaj na zrak, podzemne i površinske vode, zemljište, a u konačnici i ljude te životinje potencijalno donosi skupe posljedice.
“Dospijeće farmaceutskog otpada u okoliš, posebno u vode, može rezultirati njegovim unosom u lanac ishrane, stoga je neophodno poštovati stroge kriterije evidencije i nadzora, od mjesta nastanka svih vrsta medicinskog otpada do mjesta njegovog konačnog zbrinjavanja”, navodi dr. Aida Vilić Švraka, specijalistica higijene i zdravstvene ekologije, iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (ZZJZ FBiH).
Međutim, institucije u BiH ne raspolažu podacima koliko se ove vrste otpada proizvede i zbrine iz zdravstvenih ustanova, niti imaju procjene koliko ga nastaje u domaćinstvima.
Farmaceutski se otpad u propisima definiše kao medicinski otpad koji obuhvata lijekove, medicinska sredstva, koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka trajanja, rasipanja, koji su neiskorišteni, uključujući i ambalažu.
Otpad se u BiH mjeri u milionama tona godišnje, ali institucije nemaju podatke o količinama pojedinačnog otpada. Sakupljeni bi se opasni farmaceutski otpad, u pravilu, trebao izvoziti na zbrinjavanje u spalionicama zemalja Evropske unije, jer ne postoje uslovi za zbrinjavanje u državi.
Ipak podaci do kojih smo došli, pokazuju da je nekoliko tona ovog otpada uvezeno u BiH.
Zbrinjavanje otpada prepušteno svijesti i savjesti pojedinaca
Prema podacima državne Agencije za statistiku, svaki stanovnik u BiH godišnje u prosjeku proizvede oko 350 kg komunalnog otpada. Najviše se prikupi miješanog otpada iz domaćinstava, među kojim završi i farmaceutski otpad.
Osim lijekova kojima je istekao rok ili se iz drugih razloga ne iskoriste, velike količine otpada nastaju kod osoba s hroničnim oboljenjima poput dijabetesa. Ovi pacijenti na sedmičnom nivou proizvedu velike količine otpada u vidu iglica, inzulinskih penova, setova, rezervoara, lanceta, trakica za mjerenje šećera iz krvi i slično.
Ovu vrstu otpada iz privatnih i javnih zdravstvenih ustanova preuzimaju operateri koji imaju odobrenje i okolinsku dozvolu za prikupljanje i zbrinjavanje. Za istu vrstu otpada iz domaćinstava nema organizovanog preuzimanja.
“Nažalost, taj otpad u većini slučajeva završava među običnim komunalnim otpadom u ovim gradskim kontejnerima”
Ovo potvrđuju i građani koje smo anketirali za potrebe teksta. Od 23 ispitanika, 14 je odgovorilo da ovaj otpad bacaju u kantu za smeće s ostalim otpadom, jer im, kako navode, niko nije rekao da trebaju drugačije.
Pet ispitanika odgovorilo je da otpad nosi u apoteke, a četiri da nemaju ovu vrstu otpada.
Ovisno o apoteci u koju uđete, dobit ćete različite odgovore i iskustva u vezi s preuzimanjem ovog otpada: da nikako ne preuzimaju otpad; da uzmu broj telefona pacijenata kako bi ih pozvali da donesu otpad kada ga operater preuzima iz apoteke; da savjetuju kako otpad treba da preuzme apoteka koja je prethodno izdala lijek; da ne preuzimaju jer, kako kažu, ne smiju imati viškove zbog inspekcija te onih koji redovno preuzimaju takav otpad od pacijenata. Čak je u istom lancu apoteka, u različitim poslovnicama moguće dobiti različit odgovor.
Apoteke nemaju zakonsku obavezu da preuzimaju otpad od građana, a samo preuzimanje predstavlja im dodatni trošak i posao jer moraju voditi detaljnu evidenciju o preuzetom otpadu.
Dok se u Standardima za sertifikaciju apoteka Republike Srpske (RS) navodi da “apoteka obezbjeđuje pravilno zbrinjavanje farmaceutskog otpada, uključujući i farmaceutski otpad koji iz domaćinstava u apoteku donose pacijenti”. Navodi se i da je potrebno da se na vidnom mjestu nalazi adekvatno označen kontejner za prikupljanje farmaceutskog otpada iz domaćinstava.
Iako ova obaveza postoji pri certifikaciji apoteka, iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za Tačno.net kažu da se ne primjenjuje u praksi, jer pitanje nije dokraja zakonski riješeno. Nije adekvatno definisano ko će snositi troškove prikupljanja i konačnog zbrinjavanja otpada iz domaćinstava.
“Trenutno najveći rizik predstavlja upravo zbrinjavanje farmaceutskog otpada koji nastaje u domaćinstvima”, navode iz Inspektorata.
Postupanje s medicinskim otpadom iz zdravstvenih ustanova
Opasni se farmaceutski otpad iz zdravstvenih ustanova u pravilu predaje operaterima, koji bi ga trebali izvoziti u Austriju, Italiju ili Njemačku, gdje se uništava pod strogo kontroliranim uvjetima.
Iz ZZJZ FBiH navode da na području BiH postoji određeni broj spalionica medicinskog otpada, ali da one ne zadovoljavaju zahtjeve Evropske unije, jer ne razvijaju dovoljno visoku temperaturu i nemaju kontrolu emisija otpadnih gasova.
U nedostatku podataka o proizvodnji i načinu odlaganja ovog otpada, kako u domaćinstvima tako i u zdravstvenim ustanovama, institucije ne mogu pratiti ni koliko se tog otpada propisno uništi.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) pokazuju da je u prošloj godini izvezeno 128.418 kilograma farmaceutskog otpada u vrijednosti 3.493 KM. U sličnom iznosu izvezeno je i prethodnih godina, dok je 2020. u vrijeme pandemije korona virusa, kada su bile povećane količine medicinskog otpada, izvezeno nešto manje – 64.355 kg.
