Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pokrenulo je javne konzultacije o prednacrtu Zakona o socijalnoj karti Federacije BiH, koje traju do 13. decembra. Predloženi zakon uspostavlja jedinstven sistem socijalne karte koji objedinjuje podatke o socioekonomskom statusu građana kako bi raspodjela socijalnih davanja bila pravednija i učinkovitija, uz smanjenje zloupotreba i lakše planiranje politika.

Konzolidacijom i povezivanjem postojećih registara i evidencija, socijalna karta treba omogućiti preciznu identifikaciju ranjivih i socijalno isključenih skupina te mapiranje prioriteta i ciljane mjere podrške u skladu s lokalnim specifičnostima. Ovo područje do sada nije bilo uređeno posebnim zakonom, što je otežavalo institucionalno i zakonito prikupljanje te razmjenu podataka.

Za svaku osobu predviđen je poseban identifikacijski broj (PIB) koji osigurava jedinstvenost i nepovezivost s identitetom bez dodatnih podataka. Podaci se mogu obrađivati i voditi u anonimiziranom obliku korištenjem tog broja, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.

Socijalna karta obuhvatala bi demografske podatke (npr. JMB, prebivalište, bračni status), obrazovanje (razina, vrsta kvalifikacije, zanimanje), radno-pravni status (poslodavac, osnova osiguranja), prihode na koje se plaća porez i doprinosi, zdravstveno osiguranje, isplate penzija i novčanih naknada te druga prava iz socijalne zaštite i zapošljavanja.

Imovinski dio uključuje podatke iz zemljišnih knjiga i katastara (nekretnine, posebni dijelovi zgrada, tereti), vozila, primanja gotovinskih naknada, poticaja, subvencija i grantova, vrijednosne papire, dividende, premije osiguranja i druge registrirane prihode, kao i rashode koje osobe same prijave i dokažu. Predviđeni su i podaci o posebnim statusima (skrbništvo, samohrani roditelj) te smještaju u institucije.

Od zdravstvenih podataka bilježile bi se određene skupine dijagnoza (maligne neoplazme, šećerna bolest, kongenitalne malformacije, kronične psihoze, ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, rijetke bolesti). Pristup socijalnoj karti imat će ovlašteni službenici Ministarstva i tijela koja vode izvorne registre, dok fizička osoba može zatražiti uvid u vlastite podatke, podatke za maloljetno dijete, osobu pod skrbništvom i umrlog bračnog partnera, kao i informaciju o nedostajućim podacima.