Srednjovjekovni utvrđeni gradovi  Bugojna kao potencijal za razvoj turizma


Kada je turistička ponuda Bugojna u pitanju, malo čime bi se mogli pohvaliti strancima i prolaznicima.

Bugojanske vlasti se godinama nisu trudile doprinijeti razvoju turizma u Bugojnu i kako privući turiste u Bugojno jer je veliki priliv novca u pitanju ako uzmemo u obzir da u Srednjobosanskom kantonu najviše turista, dolazi u Travnik, Donji Vakuf i Jajce i uživaju u blagodatima prirode a usput ostave velike novce koji znače za opštinu i njene stanovnike.

Ono što bi Bugojno jedino moglo izdvojiti kao mjesto gdje da turisti dolaze, jeste  - Pod kod Bugojna koje je prahistorijsko naselje. Pripadalo gradinskom tipu naselja. Smješteno je na jednoj izbočini iznad riječice Poričnice.Bugojanska vaza je jedan od najstarijih pronađenih pisanih spomenika na podrućju BIH, i predstavlja veliko historijsko blago. To je je zdjela koja je pronađena na lokalitetu Pod na području općine Bugojno. Datira iz VI stoljeća prije nove ere. Na zdjeli se nalazi najstarija pisana riječ u BIH.

STARI BOSANSKI GRAD (Susid Grad) Svakako da je zanimljiv ,ovaj grad i oni drugi služio kao stražar Skopaljskom polju od upada drugih neželjnih pljačkaša ili pak za obavještenje o dolasku trgovaca,putnika i karavana različite namjene.Tome su,svakako,služili i drugi gradovi,kao što  već znamo za ,Kaštel,ali i Vesela Straža.

U toku srednjeg vijeka prostor Skopaljske kotline predstavljao je intergralni dio Bosne, a prvi spomen Uskoplja  nalazi se u ljetopisu popa Dukljanina iz IX st.Kao i u Povelji kralja Bele IV iz 1244.godine.Iz ovog perioda su i ostaci starih gradova:Vesela Straža ,Kaštel,te Susjed grada,gdje  su često boravili bosanski kraljevi sa porodicom.

U srednjem vijeku prostor skopaljske kotline postaje tranzitna zona za karavane koji su se često zadržavali ovdje nudeći svoje proizvode na godišnjim sajmovima.


Općina Bugojno ima odličan potencijal za razvoj srednjovjekovnog turizma, privredne grane koja je u svijetu i u BiH u stalnom porastu i koja može snažno doprinijeti razvoju sveukupnog ekonomskog napretka u općini.

Međutim, dug je put od pretvaranja potencijala u kvalitetne i raznovrsne, konkurentne turističke proizvode. Obzirom da nije postojao koncept održivog razvoja turizma sa definisanim ciljevima, prioritetima i načinom ostvarenja, prvo pitanje na koje ovaj strateški dokument treba da odgovori je definisanje turističkog proizvoda općine Bugojno.Bugojno također nema muzej koji bi imao šta pokazati i prikazati od davnina pa sve do novijih vremena.

Strateške smjernice razvoja i promocije turizma u općini Bugojno (dalje: Smjernice) definiraju procjenu onih potencijala sa komparativim prednostima u odnosu na ostale destinacije, od kojih može nastati turistički proizvod općine Bugojno, te identificiraju najefikasniji način stvaranja i promocije takvog turističkog proizvoda na domaćem i turističkom tržištu.

Smjernice su "Srednjovjekovni utvrđeni gradovi  Bugojna kao potencijal za razvoj turizma".

Turizam u Bugojnu ima velik potencijal 


Velik potencijal koji treba u potpunosti iskoristiti je Husein Smajić

Kopajući jezero, naišao je na temelje neke građevine, za koju je pretpostavljao da je crkva u pitanju, ali je to bilo toliko zatrpano da se nije ništa vidjelo dok se nije počelo otkopavati.

Crkva i ispod koje se krila grobnica je sagrađena u 14. ili 15. vijeku, ali nije poznato kada je srušena.

Na toj lokaciji Husein Smajić sačuvao je ostatke srednjovjekovne crkve u kojoj je, pretpostavlja se, 1406. godine održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije, izgradio je konobu koja treba da bude na usluzi ljudima i turistima koji će u budućnosti posjećivati staru i novu crkvu.

Prilikom otkopavanja temelja srednjovjekovne crkve pronađeno je 12 tijela pokojnika, kao i dvojna grobnica u kojoj je bio skelet s dijelovima tkanine protkane zlatnim lamelama. Pronađena su dva dječija skeleta, kao i stećci u formi monolitnih ploča, koji su bili dislocirani s primarnog položaja, ali i dijelovi posude u kojoj se čuvala sveta voda, dijelovi kamene vodovodne cijevi...

Da bi se mogao razumjeti istorijski aspekt crkve i "Vesele Straže" grada  treba malo posegnuti i prema istorijskim izvorima.Poznato je da se prema Mračaju nalaze znatne količine rimske troske,a i u blizini samog naselja Vesela,što govori da se ovdje i prije gradnje utvrđenja vodio intenzivan život.

Grad je podignut u periodu 14 stolječa."Polovinom 15 stolječa,spomenuta  Vesela Straža u dosta dokumenata"Tako kroničar Lašvanin zna da je tu bio i manastir i da je tu kralj bosanski Ostoja  održao 1406 godine franjevačku skupštinu.

Neka nam ovaj citat iz članka Đoke Mazalića  posluži kao orjentir za lokaciju ovog objekta.To je bio franjevački manastir "CRKVINE"koje se nalaze na putu za Pršljane.Svega 400-500 metara uzvodno Pršljanicom od početka livada,na desnoj strani pomenutog potoka.Istina ,i u Seonoj je postojalo starije naselje. Ovi lokaliteti su zlata vrijedni za razvoj turizma u Bugojnu.

Samo da posjetimo: Husein Smajić,je davne 1993. godine u Bugojnu organizirao konvoj pomoći Goraždu...

Priča koju je Husein odlučio podijeliti počinje sada već davne 1993. godine u Bugojnu. Gledajući TV vidio je da muslimanski narod jako pati u Goraždu te da je potrebna svaka vrsta pomoći. Zbog toga je odlučio potražiti pomoć pa se obratio župnom uredu u Bugojnu. On, kao organizator konvoja pomoći, i danas posjeduje dokumente koji dokazuju kako je utovarena pomoć te zaprimljena u mjestu Grebak.

Predvodio je konvoj koji je od Bugojna do Goražda putovao tri dana. Krenuli su 19. ožujka 1993., a prilikom dolaska u Goražde bila je oštra zima. Kako tvrdi, svojim očima je vidio kako žene uzimaju brašno, stavljaju u hladnu vodu, mijese i peku kao palačinke. Tu su se zadržali cijeli dan, a navečer, kada su predali robu, ljudi i djeca su uzimali i nosili stvari na sebi. Tada je vidio jednu djevojčicu koja nosi ruksak, upitao je može li vidjeti koliko tereta nosi, a ona je odgovorila potvrdno. Kada je uzeo ruksak, shvatio je da je taj teret težak koliko i ta djevojčica.

Po svom vjerskom i kulturnom naslijeđu, Bugojno spada među bogatije gradove BiH.

U Bugojnu djeluju tri velike vjerske zajednice, a svaka od njih ima svoja značajna svetišta. Međutim, općina nedovoljno radi na promociji vjerskog turizma,npr...Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom pet stotina godina. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od Bugojna ,i nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad).

Ostaci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Očuvana kaldrma, dio puta sa Kupreške visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva. Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Iz perioda tursko-osmanlijske uprave najznačajniji spomenici suSultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula Sulejmanpašića kula. Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino. 

Bugojno spada u bh gradove, koji nisu izrasli iz osmanske urbane tradicije, zbog čega njegov razvoj krajem XIX. i početkom XX. stoljeća posjeduje karakteristike drukčije od osobina gradova, koji su nosili duboko urezane odlike duge historije orijentalno-islamskog i orijentalno-balkanskog grada. Grad Bugojno ima veliki turistički značaj za Bosnu i Hercegovinu, te se njegove vrijednosti ogledaju u mnogobrojnom zelenilu, šumskom bogatstvu, mnoštvom autohtone divljači, prelijepim rijekama, pritokama i jezerima, prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim spomenicima i znamenitostima, ali također i gostoprimstvom domaćina, koji su ovaj bugojanski kraj svrstali u veoma atraktivnu i kvalitetnu turističku destinaciju.

Cilj je potaknuti relevantne  institucije i organizacije da sveobuhvatno sagledaju mogućnosti provođenja u praksi Plana razvoja turističkih proizvoda na području Bugojna.