Bugojanska kultura (književnost, pozorište, slikarstvo)


„Gradovi bez svojih pjesnika nisu gradovi“ (Antun G. Matooš)

Za posljednjih 20-ak godina Bugojno se obogatilo za oko 60-ak knjiga bugojanskih autora i to svih oblika književnog stvaranja: pjesnici (poete), kratka priča, esejisti, pripovjedači, aforisti, romanopisci, historičari, sportski pisci... U ovaj impozantni broj bugojanskih knjiga ubrajam one koje sam ja upratio i promovisane su u Bugojnu a nisu pristrasno ideološko-politički obojene. A ima i onih drugih knjiga koje su naručene u propagandno-agitatorske svrhe ali takve nisu predmet moga interesovanja.

Može neko pomisliti da je ovaj broj objavljenih bugojanskih knjiga pretjeran pa ću zato navesti samo 2 godine a to su 2016. i 2017. kada su svjetlo dana ugledale čak 23 knjige (po mojoj evidenciji).

Od 1999.—2017. objavljeno 8 zbirki bugojanskih gimnazijalaca (pjesme, priče, slike, fotografije, kiparska djela, karikature i slično a plod je stvaralaštva samih učenika).

Nijedna promocija knjige nije prošla bez 80-ak posjetilaca a prosječno je to oko 100 prisutnih a bilo je promocija i sa preko 300 ljudi (15.02.2008. promocija drugoga romana pod naslovom „Crveni makovi“, autora profesora Nedžada Milanovića kada je Kristalna sala bila prepuna da se nije moglo doći ni do ulaznih vrata.


Pozorište

  1. FEDRA –(Festival drame) datira još od davne 1959. sa pauzom od 

1991.-2006., najstariji teatarski festival BiH;

ukupno 573 predstave sa učešćem 11.000 pozorišnih amatera; posjetilaca oko 100.000 a zadnjih 10-ak godina prosječna posjeta i to uglavnom mladih je između 300 i 400 gledalaca;

pokriva cijelu BiH sa razmjenom predstava i međusobnih gostovanja na području bivše Jugoslavije.

  1. LUTKARSKI festival (s pravom Bugojno prozvano Lutkarska Republika) datira od 1971. sa promjenom domaćina a od 1977. stalno u Bugojnu, pokriva cijelu BiH i bivšu Jugoslaviju; prosječna posjeta oko 350 što je neki optimum pošto se radi o osnovnoškolskom uzrastu a inače bi bila puna sala od skoro 600 djece pa se oni rasporede po svim danima trajanja festivala sa optimalnim brojem djece od 350.
  2. TIFBU festival od 2013. pokriva uglavnom zimski dio sezone sa 15-ak predstava raspoređenih na 3 mjeseca (Mala sala KSC-zimska sa 100-njak mjesta i uglavnom je sve popunjeno; takođe pokriva BiH i bivšu Jugoslaviju).
  3. Eko ART – pozorište za djecu i mlade djeluje od 2004. relizovalo 21 premijeru, njihove predstave pune malu i veliku salu, ima oko 150 članova, djeluju na području cijele BiH i sa mnoštvom gradova imaju odličnu suradnju.
  4. Festival dramskih minijatura – od 2014. pokrenut u Gimnaziji Bugojno gdje se svaki razred predstavlja jednom dramskom minijaturom a kasnije su to prihvatile i druge srednje škole i drugi gradovi a na zadovoljstvo i ogroman elan svih srednjoškolaca.

Sve ove pozorišne djelatnosti čine Bugojno pozorišnim gradom a nekad je ovaj epitet nosio Mostar.

Slikarstvo

Godišnje u Bugojnu bude 15-ak izložbi slika i 2-3 izložbe fotografija.


U čemu je tajna ovako briljantnog uzleta kulture našega grada?

  • Kultura u bilo kojem vidu zasniva se na jakim i talentovanim pojedincima koji imaju snage i vještine da animiraju druge u provedbi svojih ideja. A da Bugojno ima kritičnu masu takvih entuzijasta koji već godinama kontinuirano nose na svojim plećima sve pomenute kulturne aktivnosti potvrđuju i pobrojani podaci i činjenice kojih se ne bi postidjeli ni višestruko brojniji i bogatiji odnosno razvijeniji gradovi od Bugojna.
  • U kulturi nema velikih novaca, političkih interesa, korupcije, mita, nacionalizma, mržnje, nacije, vjere, dogmatskih stega jer svaki vid kulture odnosno umjetnosti podrazumijeva apsolutnu slobodu.
  1. Stoga, političke oligarhije i nemaju razloga da se na bilo koji način interesno ugrade u pravu istinsku kulturu o kakvoj sam ja ovdje govorio.
  • Mada, moram pomenuti našeg načelnika Hasana Ajkunića koji evo gazi 4. mandat i 16. godinu svoga načelnikovanja i u svemu pobrojanom o bugojanskoj kulturi on ima ogroman doprinos (on lično po funkciji načelnika a ne kao pripadnik neke političke stranke) u finansijskom, logističkom, organizacijskom kao i ličnom prisustvovanju i koliko ja znam da nikada nije ni pomislio da se lično upliće u smislu cenzure ili bilo kojeg vida uslovljavanja za pruženu pomoć a što je u ovakvom nevremenu itekako važno spomenuti i svakako pohvaliti jer, ponoviću, bez apsolutne slobode nema ni prave umjetnosti odnosno kulture kao univerzalnog ljudskog jezika koji svakako širi vidike, generira toleranciju, oplemenjuje svojim umjetničkim dodirom svakoga čovjeka.


  • Ovom jedinstvenom bugojanskom brendu kulturnog grada svakako doprinose i naši mediji prije svih RTV Bugojno kao i 3 portala sa pozamašnim brojem bugojanskih posjetilaca rasutih širom svijeta.

- Sve ovo doprinosi i danas Bugojnu kao gradu ugodnom za življenje i poželjnom za kupovinu stanova i kuća za mnoge iz dijaspore koji ne mogu ili neće da se vrate na svoje prijeratno ognjište i poslije Sarajeva, Mostara i Banjaluke Bugojno je na 4. mjestu kao poželjnom gradu.

- Naravno, da ovoj navali na Bugojno za grad življenja doprinosi i prijeratni imidž Bugojna sa oko 20.000 zaposlenih, kao jednog od 5 najrazvijenijih od 150 gradova bivše Jugoslavije, grada izrazito modernog, otvorenog, gostoprimljivog (Tito je poslije Beograda i Brijuna proboravio najviše vremena baš u Bugojnu po čemu ga i danas pamte mnogi kao Titov grad), tolerantnog pa su ga prije rata neki zvali i Malim Rimom jer u centru grada ima 10-ak umjetničkih radova bugojanskog kipara akademika Stipe Ledića (velike i male fontane, bronzane i kamene statue); urbanistički izrazito uređenog (velike zelene površine samog grada ali i šumovite okolice) jer smo imali prije rata jedan od najboljih i najstručnijih urbanističkih zavoda koji je naravno poslije rata politički ukinut, čime je svjesno otvoren put divljoj izgradnji koja unakarađuje sam grad jer prijeratni urbanistički zavod je bio temelj privrednog razvoja a njegovo poslijeratno ukidanje je označilo pored ostalog njegov urbanistički, privredni i ekonomski sunovrat a što pokazuje njegova pozicija u SBK-u po razvijenosti na začelju od nekih 10-gradića našeg specijalnog kantona.

Bugojno, 24.02.2020. Viktor Dundović, prof.