Dio od Nobelove nagrade donirao za biblioteke u BiH: Znate li gdje je Andrić potrošio ostatak novca?


U godini kada obilježavamo šest decenija od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću, u aprilu, u Herceg Novom, otvoren je eko muzej – Kuća nobelovca Ive Andrića.

 
 

Sadašnji muzej, zapravo je nekadašnji ljetnikovac slavnog pisca rodom iz Bosne i Hercegovine, koji je dao da se sagradi 1962., da bi, sa suprugom, Milicom Babić, uselio godinu poslije.

Kuću je izgradio od jednog dijela novčane nagrade za Nobela, a drugi, kao što je već poznato, donirao je svojoj domovini za izgradnju biblioteka i kupovinu knjiga. Iznos Nobelove nagrade bio je 250.232 švedskih kruna.

Kuća je otmjena u svojoj skromnosti, skladno je srasla sa zelenilom vrta koji je sa tri strane omeđen uskim ulicama. Po cijeli dan je osunčana, a sve u i oko nje je udešeno da se nema šta ni dodati ni oduzeti. S terase se pruža prelijep pogled na more…

– Kad smo razmišljali o tome gdje bismo na moru sagradili štogod kućice za odmor, Milica i ja smo se lako odlučili za Bokokotorski zaliv. Najviše nas je privuklo sunce. Kad god bih se našao dole, sjetio bih se one bosanske poslovice: U suncu je sedam berićeta, a u kiši samo jedan! – tako je Andrić objasnio zašto je kuću odlučio graditi u Herceg Novom.

Sa suprugom Milicom u ljetnikovcu je proveo pet godina, od 1963. do 1968. godine, kada je Milica preminula. Andrić se nakon toga više nikada nije vratio u Herceg Novi. Kuću je prepisao Milicinoj sestri Danki Zajcev koja je živjela u Splitu. Godine 1969. Danka je ponudila kuću tadašnjem gradonačelniku Petru Stjepčiću, koji je otkupio. Kuća je poslije ponuđena Zuki Džumhuru, inače velikom Andrićevom prijatelju, na šta je odgovorio: “Ko sam ja da živim u kući Ive Andrića?”

Tako je kuća, odnosno današnji muzej, od 70-tih godina pretrpio nekoliko transformacija. Kako kaže kustosica muzeja – Jovana Vuković, prvo je tu bio vrtić, muzička škola, klub književnika, pa restoran.

– I onda je 2018. godine odlučeno da se ova kuća revitalizuje i da se vrati u namjenu kulture. Uz pomoć fondova EU i podršku gradonačelnika Herceg Novog, kuća danas ima svrhu eko muzeja i zamišljena je da ovo bude stalna muzejska postavka Ive Andrića u Herceg Novom, “Lica, staze i predjeli”. Kuća se sastoji iz dva sprata. Raspored je ostao originalan. Dvorište je poprimilo najviše promjena iz razloga da bi se tu mogle održavati književne večeri i neke prezentacije, a sama kuća je zadržala prvobitan raspored. Prvi sprat je posvećen Ivi Andriću u Herceg Novom, gdje su izložene fotografije iz njegovog ličnog opusa, koje nam je ustupio muzej Grada Beograda, a na drugom spratu se nalazi njegov kabinet, gdje smo smjestili diplomatske godine, biografiju i čuvenu nobelovu nagradu. Također, gore je izložena kopija plakete – ističe Vuković.

Tvrdi da je Andrić prvi put u Herceg Novi došao 50-tih godina, kada je odsijedao u čuvenom hotelu Boka, koji je, krajem 70-tih, nažalost, stradao u strašnom zemljotresu.

– Nakon što je dobio Nobelovu nagradu, od čega je dio poklonio Bosni, sa suprugom Milicom počeo je tražiti kuću za odmor. Krenuo je iz Splita, preko Neuma i došao do Herceg Novog, do ovog placa, gdje je sagradio kuću. Njegova supruga Milica Babić je bolovala od artritisa tako da je njoj odgovarala ova topla klima. Kažu ljudi da je Milica ta koja je dovela Andrića u Herceg Novi – pojašnjava Vuković.

Ovaj veliki pisac, koji je gradio mostove među narodima, među ljudima, čije je djelo živo i životno aktuelno i nadahnjujuće, prema riječima Tihomira Konjevića, upravnika muzeja, Andrić je u Herceg Novom proveo najbolje godine svog života.

– Zapravo po njegovom kazivanju, period u Herceg Novom mu je bio najljepši dio života. Općinske vlasti su odlučile da otkupe kuću od nasljednika, i zahvaljujući njima danas imamo uspomenu na nobelovca, što je od velikog značaja za kulturni i turistički potencijal grada. Mještani su napokon zadovoljni jer je kuća prvi put privedena namjeni i čuva uspomene na život nobelovca u našem gradu. Muzej je otvoren 13. aprila ove godine i za sada smo zadovoljni brojem posjeta, a najčešći gosti su iz država u okruženju – govori Konjević.

A šta posjetioce muzeja najviše zanima?

– Najviše ih zanima da li je Andrić imao interakciju sa Novljanima, kakav je bio komšija. On baš i nije bio puno otvoren za neku konverzaciju sa ljudima, dosta je držao do svoje privatnosti, kuća čak nije bila otvorena s puta. Eventualno ako bi neko dijete prošlo njemu bi se obratio s osmijehom. Imao je svoj krug ljudi. Ovdje su boravili Branko Ćopić i Zuko Džumhur. Ali imao je ustaljenu liniju kretanja – išao je po novine do parka Boke, gdje se i danas nalazi trafika, poslije do Manastira Savine. Skupljao je grančice što izbaci more i od toga je pravio skulpture – odgovara Vuković.

Muzejski prostor je multifunkcionalan, i u narednom periodu, u njegovom dvorištu, bit će upriličeni različiti kulturni sadržaji, poručuju domaćini.