VRIJEME BRZO PROLAZI I LICA BLIJEDE: Oko vas su ostali samo vaši


Prošlo je već dosta godina. Sad je sve riješeno, sad ste svoji na svom. Oko vas su ostali samo vaši. Napolju je tiho i vijore se zastave. Već godinama ne znate ko stanuje pored vas. To što ne znate nove vlasnike kuća i stanova nije ni važno, jer znate da su oni vaši i da njima sve možete vjerovati. Vaši spasitelji više nisu tu, ali oni su svoje obavili! Kroz zavjese na zatvorenim prozorima sada gledate neke druge ljude. Sretnete ih i na ulici kada idete po cigarete i novine. Ne pozdravljate se, ali znate, oni su vaši

Molim Vas sjednite. Pokušajte se sjetiti…

100784, 365827, 557438, 975888, 173482, 348276...

000000, 000000, 000000, 000000, 000000, 000000...

Jeste li poznavali neke od ovih ljudi?

Je li vam poznato iz kojih su gradova, kako su im se roditelji zvali?

Jesu li vam poznata njihova imena?

Prošlo je već dosta godina. Osjeća se neka tjeskoba u zraku. Vrijeme je za promjene. Iako je naizgled sve u redu ta tjeskoba se širi sve više. Iz dana u dan postaje vam sve jasnije da ste izigrani, prevareni i da vas neko vara i krade. Taj crv sumnje koji se uvukao među vas govori vam da neko već godinama truje okolinu u kojoj živite i sad ste konačno riješili da se s tim obračunate.



Napolju je žamor i vijore se zastave. Došli su spasitelji! Oni znaju da je vama loše i da su za to krivi neki drugi ljudi. Oni će vam reći i koji. Nemojte se, dakle, iznenaditi ako od njih saznate da se radi o ljudima s kojima ste proveli gotovo cijeli život. Da su to upravo vaše komšije, prijatelji i znanci. Oni koji žive s vama, vrata uz vrata! S kojima ste nekad i kavu popiti znali. Da oni!

Iskorištavali su i uzimali godinama ono što pripada samo vama. Nema s njima života! Sada ste shvatili da im ništa ne možete vjerovati. Oni su vam nekad znali pomoći oko gradnje nove kuće i donosili bi rođendanske poklone za djecu, ali vi znate da njima ništa nije za vjerovati. Oni su drugačiji!

Ta pošast koja vas okružuje je dobro zamaskirana i samo čeka trenutak da vam zabije nož u leđa. Oni su krivi za sve! A i ti brojevi...?

Da, samo brojevi!

Ali molim Vas, evo još samo jednom....

Pokušajte se sjetiti!

Prošlo je već dosta godina. Sad je sve riješeno, sad ste svoji na svom. Oko vas su ostali samo vaši. Napolju je tiho i vijore se zastave. Već godinama ne znate ko stanuje pored vas. To što ne znate nove vlasnike kuća i stanova nije ni važno, jer znate da su oni vaši i da njima sve možete vjerovati. Vaši spasitelji više nisu tu, ali oni su svoje obavili! Kroz zavjese na zatvorenim prozorima sada gledate neke druge ljude. Sretnete ih i na ulici kada idete po cigarete i novine. Ne pozdravljate se, ali znate, oni su vaši. Novu kuću niste uspjeli sagraditi, a staru porušenu još niste uspjeli popravili. Sad će opet izbori pa će onda biti bolje, biće valjda i nekog posla. Vrag odnio ona prošla vremena i one što su s njima otišli. Oni su krivi za sve!


Oni su bili krivi (FOTO: Arhiva)

Otišla su i djeca. Vrijeme brzo prolazi i lica blijede. Sad se sjećate i da ste poznavali neka od njih. Po sjecanju tražite razbacane slike iz komšiluka... Njihova imena...

Za one u prvom redu poduži je spisak: Alma, Srđan, Ivan, Anita, Sejo, Boško, Mirna ...

Za one u drugom redu ... krenite od Berina …