Šta vidjeti u Bugojnu?


Ako u skorije vrijeme planirate posjetiti Bugojno u srcu Bosne i Hercegovine onda u nastavku pročitajte šta vidjeti u Bugojnu!

Šta vidjeti u Bugojnu? U Bgojnu možete vidjeti toliko prelijepih građevina, posjetiti mnoge lokacije, a mi vam u nastavku donosimo spisak prelijepih mjesta koje možete vidjeti i posjetiti u ovom gradu.

Na najvišoj koti uske prirodne kose koja razdvaja Skopsko polje i prevoj Koprivnicu kod Bugojna, smješteno je srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža do kojeg danas vodi samo prokrčeni šumski put.

"Manjim arheološkim istraživanjima izvršenim tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka na lokaciji starog grada Vesela Straža pronađena je prahistorijska keramika, što govori da je ovdje zaista bila prahistorijska gradina", zapisao je Fehim Spaho u svom djelu Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac.

Prilikom pljačke dubrovačke karavane 1456. godine spominje se i Vesela Straža. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je utvrdu 1463. godine knezu Vladislavu Hercegoviću.13 Turci su je zauzeli 1478. godine. Godine 1483. Veselu Stražu Skender-paša ustupa sinu, ili posinku, Mustaj-begu.

Vesela Straža je bio vlastelinski dvorac, a nalazio se nad lijevom obalom Duboke, nešto južnije od Bugojna. Utvrđeni dvorac je imao oblik pravilnog vrlo izduženog pravougla.

Njegove vanjske dimenzije bile su 41,5 x 10,5 m, a debljina zida oko 1 m. Uz dvorac je bilo prizidano također pravougaono dvorište. Danas je moguće utvrditi samo jedan poprečni zid istih dimenzija na odstojanju od 18,6 m idući od južne strane. U nastavku ovog poprečnog zida išao je zid dvorišta zatvarajući površinu od 8,5 x 18,6 m. Nisu očuvani ostaci zida čitavog dvorišta, nedostaje južna i dio zapadne strane.

Sačuvan je u južnom dijelu tlocrta dio produženog unutrašnjeg zida u tragovima na dužini oko 5,5 m.

U Državnom arhivu u Zadru nalazi se mnoštvo podataka o Veseloj Straži. Čini se da je naselje Vesela Straža bilo jedno od važnijih trgovišta u tom dijelu Bosne. Brojni podaci o trgovačkim zaduženjima domaćih ljudi iz Vesele Straže kod splitskih trgovaca, odličan su dokaz razvijene trgovine u kojoj je Vesela Straža imala značajnu ulogu. Ona se nalazila na raskrsnici trgovačkih puteva koji su iz srednje i sjeverne Dalmacije preko Kupreškog polja išli u dolinu gornjeg toka rijeke Vrbasa (župa Uskoplje) odakle su se dalje račvali prema župi Lašvi i Jajcu. O važnosti Vesele Straže kao trgovišta, svjedoči i činjenica da je upravo pokraj nje išao i trgovački put iz Dubrovnika prema Jajcu. Dubrovačka karavana koju spominje Redžić boravila je u Veseloj Straži upravo zbog trgovine.

Prema hroničaru Nikoli Lašvaninu, kralj Ostoja je 1406. godine održao franjevačku skupštinu u samostanu koji se tu nalazio u srednjem vijeku.



STARI BOSANSKI GRAD (Susid Grad)

Svaka posjeta objektima istorijskog značenja,a koja se nalazi u prostoru koji dominira iznad Bugojna daje posebnu draž..
Odmah iznad Gračanice put ide kanjonom Gračanićkog potoka,tako da se na desnoj obali vide dolomitni stenjaci "Kameni Svatovi",a dalje put vijuga kanjonom istoimene rijeke,koja se naziva Bunta.

Ona hući i teče obrušavajući s sve do šire aluvijalne ravni,koja e naziva "Plandište",a zatim ulazimo u rasjed,koji ta rijeka teče s kamena na kamen zapjenjena da bi se sa desne obale vidjelo nekoliko potoka.Pored mosta ,koji prelazi pomenutu rijeku ,pejsaž se širi u Kordičko polje.
Ako se putom ,prati potok sa desne obale pođe uznosno proći će se pored Velića kuća,a zatim na staro groblje,na kome se nalazi i nekoliko stećaka,koji govore o kontinuitetu naselja i naseljavanja.
Ovdje treba reći da su i Rustempašići,današnji stanovnici Gračanice doselili iz Kordića.

O "Kamenim Svatovima"postoje legende ,kao i ona,koja govori da se Bosanska kraljica Jelena vozila jezerom,koje je napravljeno"zajazivanjem"pomenute rijeke i to,volovskim kožama na izlazu rijeke iz plodnog Kordičkog polja.

Ali ostavimo legende...,nego analizirajmo srednjevjekovno utvrđenje koje se nalazi na desnoj obali pomenute rijeke.
Nadmorska visina "Susida" je 667 metara. Ovaj veliki zid,koji dominira je naslonjen na stijenu.....sa terase puca idealan vidik na cijelo Kordičko polje.Moguće je da taj toponim odgovara i svojoj namjeni i da se feudalna gospoda iz grada na tersi imali i određeni ritual...

Gradina Pod (Bugojno) Ostaci materijalne kulture Historijski ručni kameni žrvnjevi općine Bugojno .

Žrvanj pronađen na arheološkoj lokaciji Gradina Pod kod Bugojna je prahistorijsko naselje. Pripada gradinskom tipu naselja.
Smješteno je na jednoj izbočini iznad riječice Poričnice. Najstarije naselje je pripadalo eneolitu, a postojalo je i kroz bronzano i željezno doba.
Prikazuje visoku organizovanost, što nam potvrđuje pravilan raspored kuća, komunikacije i trg u sredini naselja.

Unutrašnjost kuća bila je dosta siromašna. U kućama se nalazilo ognjište, veliki lonci, ostalo zemljano posuđe, nešto oruđa i oružja, te po koji dio jeftinog namještaja.
Gotovo obavezan dio namještaja je bio vertikalni tkalački stan. Na ovoj gradini jedno od najznačajnijih pronalazaka je Bugojanska vaza.
Žrvanj pronađen na arheološkoj lokaciji Gradina Nalazište pokazuje da je i u to vrijeme obrada sjemenki bila već ustaljen iunapređen proces jer su otkrili da se blago pečene sjemenke bolje i lakše obrađuju. Do tada je već bio razvijen i metod obrade sjemenkinatapanjem prije sušenja i mljevenja