Šta vidjeti u Bugojnu – 10 najljepših mjesta


Ako vas zanima šta vidjeti u Bugojnu i planirate putovanje u ovaj šarmantni grad, u ovom tekstu se nalazi lista  mjesta koje trebate obići dok ste u Bugojnu. 

Stoga, kako biste i vi osjetili sve ove stvari, predlažem da krenemo u razgledanje grada i vidimo šta to sve ima da se vidi i radi ovdje.

 

Teško da postoji bolje mjesto za započeti naš obilazak Bugojna, nego na njegovom moru. Dobro, možda ovo baš i nije more kao što ste navikli.

Jezero u Zanesovićima kao turistički potencijal Jezero Zanesovići smješteno je u istoimenom selu, u dodiru prostora MZ Gračanica i MZ Odžak, na području općine Bugojno. Od grada udaljeno je oko 10 kilometara na relaciji Bugojno-Gornji Vakuf-Uskoplje, a do samog jezera vodi asfaltna putna infrastruktura. Nastalo je na mjestu bivšeg površinskog kopa uglja. Jezerom gospodari SRD “Bugojno” koje je osnovano 1946. godine. Konstantnim radom i zalaganjem članova SRD “Bugojno” i prijatelja udruženja ovo jezero postaje sve atraktivnije i privlačnije za ribolovce, ali i za druge goste koji jezero posjećuju u ljetnom period gdje pronalaze mir i osvježenje u toplim ljetnim danima. Obale jezera su osvijetljene rasvjetom, a također tu se nalazi ribolovačka kuća koja je dostupna za korištenje svim ljudima dobre volje.

Istraži Staro gradsko – Korzo

Iako vjerovatno nije prva asocijacija koji ljudi imaju na nju, čini mi se da je Bugojno jedan od najšarenijih gradova u SBK-a. Šetajući korzom, osim brojnih kafića i restorana, sa svih strana okružiće vas predivne  fasade toplih boja. Počev od jarko narandžastih, plavih i zelenih, pa sve do nekih mirnijih tonova, šetnja ovom ulicom, biće jedno zaista posebno iskustvo.

 

Prošetaj Trgom

A u srcu Bugojna, nalazi se i jedan od naljepših trgova , zvanično je najveći trg u SBK-a i često mjesto okupljanja mladih. 

Kao najljepše mjesto za pravljenje dobre fotografije, predlažem vam dio kod Gradske česme, gdje su u pozadini mogu vidjeti šarene fasade koje smo ranije spominjali.A možete i da popijete malo sa česme da bi ste se ponovo vratili u Bugojno. Nismo sigurni da li ovdje važi to vjerovanje, ali ako ništa, možemo pokušati.

Istraži Sultan-Ahmedovu džamiju nalazi se u centru Bugojna

Prve islamske obrazovne institucije u Bugojnu Vjerski život u Bugojnu vezan je za SultanAhmedovu džamiju, koja je sagrađena je 1105. godine po Hidžri, odnosno 1693./94. godine. Sultan-Ahmedova džamija u Bugojnu jedna je od carskih džamija sagrađenih u Bosni i Hercegovini. Izgleda da su veliki ratovi krajem 17. stoljeća uticali na odluku vlasti da se u Bugojnu sagradi centralna džamija, koja je dobila ime po tadašnjem sultanu Ahmedhanu Drugom, a koja je Bugojnu donijela status kasabe.

 

Zaviri u Pravoslavu Crkvu

Crkva i groblje na Grudinama (Crkvina) u Čipuljiću kod Bugojna Najstarija srednjovjekovna crkva u Uskoplju sagrađena je izmeđ u 9. i 11. st.

Otiđi na stadion Jaklići odgledaj fudbalsku utakmicu

Odmori se u Veseloj Straži

Na najvišoj koti uske prirodne kose koja razdvaja Skopsko polje i prevoj Koprivnicu kod Bugojna, smješteno je srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža do kojeg danas vodi samo prokrčeni šumski put.

"Manjim arheološkim istraživanjima izvršenim tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka na lokaciji starog grada Vesela Straža pronađena je prahistorijska keramika, što govori da je ovdje zaista bila prahistorijska gradina", zapisao je Fehim Spaho u svom djelu Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac.

Prilikom pljačke dubrovačke karavane 1456. godine spominje se i Vesela Straža. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je utvrdu 1463. godine knezu Vladislavu Hercegoviću.13 Turci su je zauzeli 1478. godine. Godine 1483. Veselu Stražu Skender-paša ustupa sinu, ili posinku, Mustaj-begu.

Vesela Straža je bio vlastelinski dvorac, a nalazio se nad lijevom obalom Duboke, nešto južnije od Bugojna. Utvrđeni dvorac je imao oblik pravilnog vrlo izduženog pravougla.

Njegove vanjske dimenzije bile su 41,5 x 10,5 m, a debljina zida oko 1 m. Uz dvorac je bilo prizidano također pravougaono dvorište. Danas je moguće utvrditi samo jedan poprečni zid istih dimenzija na odstojanju od 18,6 m idući od južne strane. U nastavku ovog poprečnog zida išao je zid dvorišta zatvarajući površinu od 8,5 x 18,6 m. Nisu očuvani ostaci zida čitavog dvorišta, nedostaje južna i dio zapadne strane.

Sačuvan je u južnom dijelu tlocrta dio produženog unutrašnjeg zida u tragovima na dužini oko 5,5 m.

U Državnom arhivu u Zadru nalazi se mnoštvo podataka o Veseloj Straži. Čini se da je naselje Vesela Straža bilo jedno od važnijih trgovišta u tom dijelu Bosne. Brojni podaci o trgovačkim zaduženjima domaćih ljudi iz Vesele Straže kod splitskih trgovaca, odličan su dokaz razvijene trgovine u kojoj je Vesela Straža imala značajnu ulogu. Ona se nalazila na raskrsnici trgovačkih puteva koji su iz srednje i sjeverne Dalmacije preko Kupreškog polja išli u dolinu gornjeg toka rijeke Vrbasa (župa Uskoplje) odakle su se dalje račvali prema župi Lašvi i Jajcu. O važnosti Vesele Straže kao trgovišta, svjedoči i činjenica da je upravo pokraj nje išao i trgovački put iz Dubrovnika prema Jajcu. Dubrovačka karavana koju spominje Redžić boravila je u Veseloj Straži upravo zbog trgovine.

Prema hroničaru Nikoli Lašvaninu, kralj Ostoja je 1406. godine održao franjevačku skupštinu u samostanu koji se tu nalazio u srednjem vijeku.

Probaj ćevape u Restoranu Babilon

Babilon je u   otvoren 1982. godine. Restoran je počeo kao pizzerija te do danas drže tradiciju ukusne pizze, o čemu svjedoči i činjenica da je 2019.godine, Babilon proglašen najboljim restoranom- pizzerijom u Bugojnu. Osim pizza, danas nude i sve vrste jela .

 

 

Svaka posjeta objektima istorijskog značenja,a koja se nalazi u prostoru koji dominira iznad Bugojna daje posebnu draž..

Odmah iznad Gračanice put ide kanjonom Gračanićkog potoka,tako da se na desnoj obali vide dolomitni stenjaci "Kameni Svatovi",a dalje put vijuga kanjonom istoimene rijeke,koja se naziva Bunta.

Ona hući i teče obrušavajući s sve do šire aluvijalne ravni,koja e naziva "Plandište",a zatim ulazimo u rasjed,koji ta rijeka teče s kamena na kamen zapjenjena da bi se sa desne obale vidjelo nekoliko potoka.Pored mosta ,koji prelazi pomenutu rijeku ,pejsaž se širi u Kordičko polje.

Ako se putom ,prati potok sa desne obale pođe uznosno proći će se pored Velića kuća,a zatim na staro groblje,na kome se nalazi i nekoliko stećaka,koji govore o kontinuitetu naselja i naseljavanja.

Ovdje treba reći da su i Rustempašići,današnji stanovnici Gračanice doselili iz Kordića.
O "Kamenim Svatovima"postoje legende ,kao i ona,koja govori da se Bosanska kraljica Jelena vozila jezerom,koje je napravljeno"zajazivanjem"pomenute rijeke i to,volovskim kožama na izlazu rijeke iz plodnog Kordičkog polja.

Ali ostavimo legende neka one pričaju svoju priču,koju priča i rijeka koja se probija ovim kanjonom,nego analizirajmo srednjevjekovno utvrđenje koje se nalazi na desnoj obali pomenute rijeke.Od novog puta se može doći na dva načima.Prvi,mislim,teži put je upravo suvom dolinom Dizdareva potoka,koji samo u toku ljeta presuši.Ovaj put je za stotinjak metara istočnije od mosta .Polazi se od jedne kruške i penje se ispod vertikalnih stijena Dizdarevim poljem,tako da se na udaljenosti od oko 250 metara od puta na visini od oko stotinjak metara nalazi i jedna dosta duga pećina.U njoj se nalazi malo pećinskeog nakita,kreće se prema sjeveru,tako da joj je svod visok oko 1,5 metara.Pećina je sa podom dosta ravna u dužini od oko 15 metara,a zatim odatle se postupno spušta prema Gračaničkoj rijeci,Bunti.Na  mjestu gdje se ona počinje spuštati nalazi se i jedan vertikalan rasjed kojim prodire sunčeva svjetlost.Njime se može popeti na gornji plato pećine,od kuda puca vidik na put u pravcu Gračanice.I jedan i drugi dio  izlaza iz pećine ,je maskiran mladim bukovim izdancima,koji joj daju određeno obilježje.mislim da bi trebalo i tu pećinu istražit.Naime,desetak metara ispod pećine  nalazi se plato,koji je 1,4 metra niži od ulaza u pećinu i predstavlja vještački plato,jer i potok obilazi oko njega praveći veliki mendar.Visina platoa je oko 4 metra iznad presušenog korita ovog potoka.Uzvodno od platoa je vjerovatno vir kojega pravi potok sa jednom stijenom koja ga i pregrađuje i od kuda su se stanovnici Susjeda mogli snadbjevati vodom.

Odavde uskim puteljkom izbija se na "GRAND".Uzak put usječen u stijene se diže i preko nekoliko komada stijena tako da puca vidik na Kordiće.Dolazimo na plato,koji je pozidan,a zatim ostatak zida koji strši u visinu od 7-8 metara.Zid je rađen od lomljivog krečnjaka a malter mu je od pijeska okolnih potoka.Nadmorska visina "Susida" je 667 metara.Ovaj veliki zid,koji dominira je naslonjen na stijenu.Iznad pomenutog zida  u pravcu istoka je hrbat ,a zapaža se horizontalna prijelaz koga je zub vremena već istrošio,do stijene koja dominira na istoku.Sa ove stijene puca idealan vidik na cijelu kotlinu prema istoku,tako da se dobro vide Barbarići,na Rudini,Goruša,Odžak te Skopaljsko polje,kojim stjena kao da je bila zaklon i  za izviđanje iz tog pravca.Cijela južna strana kao i dio sjeverne strane ovog hrbata je gotovo okomit,te se vidi selo Kordići.

Interesantno je ovdje istači da se pored sela Gračanice nalaze i danas njive,koje se nazivaju"VINOGRADI"Bosanski velikaš Topčija Batal iz grada Toričana,koje se nalazio nqa Komaru "Ledište"..."na vojnich vino",a što je pouzdano srednjovjekovno svjedočanstvo  da se u Skopaljskoj dolini uzgajala vinova loza.

Nekoliko riječi o Kordičkom polju.Na njemu se nalaze,zapadnije od grada naselje Velići,a još zapadnije Markulji i Ćehaje.Za ove posljednje govori su imali znatnog udjela u istoriji grada.Grobaljski kompleks koji je i danas sa malom kapelicom ima toponim "Lučica groblje " i daje mu slavensku patinu.

Svakako da je ovaj grad i oni drugi služio kao stražar Skopaljskom polju od upada drugih neželjnih pljačkaša ili pak za obavještenje o dolasku trgovaca,putnika i karavana različite namjene.Tome su,svakako,služili i drugi gradovi,kao što  već znamo za ,Kaštel,ali i Vesela Straža.

ŽUPA SRCA MARIJINA-HUMAC,BUGOJNO
 
1911 godine vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler dekretom br.178. je utemeljio župu svetog Jeronima sa sjedištem u Gračanici, odvajanjem pojedinih naselja od župa Bugojno, Golo Brdo (Kandija) i Uskoplje (Gornji Vakuf) (klikom na fotografiju ispod možete vidjeti uvećan prikaz dekreta). Župa obuhvaća dvanaest sela, a ona su: Gračanice, Kordića, Skrta, Okolišća, Zlavasti, Gornje Ričice, Donje Ričice, Tihomišlja, Duratbegova Dolca, Draževa Dolca, Lužana i Zanesovića.
 
Skopaljska Gračanica nalazi se uz rijeku Vrbas u jugozapadnoj Bosni na otprilike pola puta između Uskoplja-Gornjeg Vakufa i Bugojna, uz magistralnu cestu Prozor - Uskoplje - Gornji Vakuf - Bugojno.
 
Rustempašića kula nalazi se u mjestu Odžak, na desnoj obali Vrbasa, u Bugojnu. Rustempašića kule su sagrađene krajem 17. vijeka. Braća Rustem-paša Skopljak i Ali-paša Skopljak su došli na prostor koji će se kasnije nazvati Odžakom iz nekog obližnjeg mjesta iz Skopaljske doline.
Nešto kasnije potomci Rustem-paše prozvaće se Rustempašići, potomci Ali-paše Skopljaka prozvaće se Alipašići sve do prve polovine 19. vijeka, kada će se prozvati Sulejmanpašići, prema imenu Sulejman-paše Skopljaka. Iz porodica Rustempašića i Sulejmanpašića potiču dva bosanska vezira, jedan beglerbeg i pet kliških sandžak-bega, a svakako, dvije najpoznatije ličnosti su Ahmed-paša Rustempašić i Sulejman-paša Skopljak.
 
ŽUPA SVETOG ANTE PADOVANSKOG U BUGOJNU
 
Župa Bugojno nastala je odvajanjem od župe Uskoplje (tada Gornje Skoplje) kao mjesna kapelanija godine 1844. Od tada ima vlastite matice. Župom je proglašena 1858. godine.
Franjevci u Bugojnu djeluju od vremena bosanske samostalnosti. Ima pokazatelja da je u 15. stoljeću u Veseloj Straži (danas Vesela kod Bugojna) postojao franjevački samostan, što jasno ukazuje na dugi kontinuitet franjevačke nazočnosti.
Od osamostaljenja Bugojna godine 1844., župnik neko vrijeme stanuje u iznajmljenoj kući u Malom Selu, da bi uskoro podigao skroman župni stan i kapelicu. Godine 1854. izgrađena je prikladnija kuća, koja je 1922. nadomještena novom.
Gradnja sadašnje župne crkve započela je godine 1879. što je potrajalo dugo vremena. Crkva je pokrivena 1886. godine. Po svojoj arhitekturi ona slijedi bazilikalni tip crkve. Po dimenzijama je, uz tolišku, najveća u Bosni. Zvonik je znatno kasnije izgrađen. Pod konac sedamdesetih godina prošloga stoljeća, on je, budući je nerazmjeran veličini crkve, dograđen u visinu. Projekt za dogradnju zvonika načinio je arhitekt Karl Pařik (Paržik) 1936. god. Na njemu su tri zvona. U prvoj polovici osamdesetih godina crkva je pokrivena bakrom. Tijekom zadnjeg rata crkva je teško oštećena a toranj zapaljen.
 
Da li ste bili u Bugojnu do sada i kakva su vaša iskustva? Kako vam se dopada Bugojno?