Da li se Bugojno nalazi među „zelenijim“ gradovima ili se „drveće više sječe i uništava nego što se obnavlja“?

Naselja Kolonija i šetalište ispred pošte u Bugojnu su najbolje pokrivena zelenim površinama, pa su samim tim i najbolja mjesta za život, posebno za ljubitelje prirode. Šta je sa ostalim dijelovima grada, i u kojoj mjeri oni zadovoljavaju potrebe cjelokupnog stanovništva.

Mnoštvo zelenih površina i nadaleko poznati drvoredi razlog su što je Bugojno godinama nazivana “gradom zelenila". Postavlja se pitanje da li je to i dalje tako?

U različitim intervalima, zelene površine su krčene kako bi se stvorilo više mjesta za stambene zgrade, sa vise betona nego zelenih površina.

Nesporno je da je Bugojno bogato zasađenim stablima ili grupom stabala. No, izgradnja novih saobraćajnica nije pratila izgradnju novih drvoreda.

Razlog svakako osim izgradnje stambenih objekata a manje izgradnje zelenih površina vidi se i u svijesti građana, što se najbolje očitava kada se pogleda čistoća grada.

Činjenica jeste, da u odnosu na neke druge gradove u BiH, Bugojno se može pohvaliti vođenjem računa o čistoći grada, no i to se s godinama promijenilo. Parkovi nisu zatrpani smećem. U akciji čišćenja, smeća u jutarnjim satima se radnici zaposleni u čistoći mogu vidjeti.

Očuvanje epiteta “grad zelenila” kao i jednog od najčistijih gradova, svakako da Bugojno ne treba izgubiti, ne samo zbog ljepote nego i očuvanja zdravlja, kako životne sredine tako i njegovog stanovništva.