U petak u Bugojnu promocija knjige "Diskurs o bosanstvu" prof. Senadina Lavića

U petak u Bugojnu promocija knjige "Diskurs o bosanstvu" prof. Senadina Lavića

U okviru manifestacije"Dani općine Bugojno"

U Kristalnoj sali Općine Bugojno 10. maja 2024. godine, s početkom u 18 sati, bit će održana promocija knjige Diskurs o bosanstvu autora, prof. dr. Senadina Lavića.

O Lavićevoj knjizi će govoriti prof. dr. Zarije Seizović sa Fakulteta političkih nauka, doc. dr. Tomislav Tadić sa sarajevskog Filozofskog fakulteta, Fadil Kulenović,predsjednik Kruga 99,prof.dr.sc. Senadin Lavić,autor, dok će moderator promocije djela biti prof.dr.sc.Ahmed Kico

Prof. dr. Senadin Lavić je rođen u Konjicu 1965. godine, gdje je završio
osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 1985/1986 školske godine,
započinje studij na Odsjeku za filozofiju i sociologiju, koji uspješno okončava 1989. godine
diplomskim radom Adornova kritika konstitutivnog subjekta (mentor prof. dr. Abdulah
Šarčević). Postdiplomski studij na istom fakultetu upisao je 1990. godine, a 1999. godine
odbranio je magistarski rad o Adornovoj kritici savremenog društva (Dometi Adornove
kritike modernog društva, mentor prof. dr. Ivo Komšić). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
2003. godine je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom Racionalnost, jezik i
zajednica (mentor prof. dr. Jelena Berberović). Od 1997. godine radi na Univerzitetu u
Sarajevu, Fakultet političkih nauka, prvo kao asistent na predmetu Metodologija društvenih
znanosti; od 1999. godine kao viši asistent na istom predmetu, od 2004. godine kao docent, a
od 2008. kao vanredni profesor. Profesor Lavić je 2014. godine izabran u zvanje redovnog
profesora.

Na studijskim boravcima u Njemačkoj (UNI Bonn) i Austriji (UNI Graz)
istraživao je sa stanovišta pluralističke perspektive pristupe i metodologije koji su u
dvadesetom stoljeću dominirali u radu društvenih znanosti, s posebnim akcentom na koncept
racionalnosti, epistemičke kriterije i probleme znanja u postmodernom kontekstu.
Lavićevo znanstveno polje interesovanja je metodologija shvaćena kao kritičko-istraživačka
svijest u znanstvenim istraživanjima. Pored metodologije istražuje u polju recentne
društveno-znanstvene (socio-politološke) fenomenologije, kulturnih studija (cultural studies),
sociologije migracija, historijske sociologije, socijalne epistemologije (znanje u društvenom
kontekstu), savremene filozofije (posebno problemi jezika, socijalne ontologije i pluralne
racionalnosti), leksikologije (rječnik filozofskih pojmova, leksikon socioloških pojmova,
onomastičke studije s akcentom na antroponimijske probleme i bošnjačka prezimena) i dr.
Do 2024. Senadin Lavić je objavio sedam knjiga:, te više od stotinu naučnih i stručnih radova
u domaćoj i inostranoj periodici.

Lavićeva knjiga pokazuje da je diskurs o bosanstvu tema svih tema u Bosni. U tom diskursu
riječ je o Bosni i onome što postojanje Bosne sa sobom povlači. To je diskurs koji epohalno
određuje i odjeljuje prošlost od budućnosti Bosne. Diskurs se tiče politike, i to državne
politike, te ga ne treba svoditi na kulturno-psihološku razinu etničkog i religijskog identiteta
pojedinaca i grupa! U njemu se operira s konceptom nacije kao zajednice ravnopravnih
građana, koji pripadaju svojoj državi i gdje ime države, kao što je to praksa u demokratskom
svijetu, zapravo određuje i ime nacije. Ta nacija ne govori o narodima ili etničkim grupama
kojima kulturne oznake čine identitet u povijesti, jer se, ipak, radi o potpuno različitim
pojmovima.

Zapravo moderna politička praksa, ona u demokratskim zemljama, jasno govori da nacija
kao zajednica ravnopravnih građana, u svome domenu sadrži i različite etničke i religijske
identitete, kao izraz temeljnih sloboda upravo tih ravnopravnih građana koji čine svoju
naciju. Kao primjer možemo uzeti Australiju ili Ameriku, u kojima egzistira više od stotinu
različitih etničkih grupa (naroda), ali su svi oni dijelom australske ili američke nacije.
Pored navedenog, Lavićeva studija jasno pokazuje da smo Bosanci po nacionalnosti ili
državi-naciji Bosni i Hercegovini, a Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Crnogorc, Jevreji, Romi, Albanci
(i tako redom za svih 20-tak etničkih zajednica) jesmo po etnicitetu, etničkoj pripadnosti ili
skupu karakteristika koje se povijesno vežu za etničku grupu ljudi u kojima smo rođeni. Ko
bi zbog ovoga trebao biti zbunjen? Ili – kome ovo može biti nejasno?