KARALINKA - ILIRSKE MOGILE
Na padinama šuljage ,koja se pruža u vidu obranaka Karalinke i Hodžinke , na prostoru jezerske gline i zapadnije od "Gradine" nalazi se nekoliko spomenika iz ilirskog perioda.
To su,u stvari,humke-mogile izrađene ljudskom rukom .I pored tog što je čovjek u neposrednoj blizini stvorio svoje obrađivao površine ova su se uzvišenja sačuvala do današnjeg dana.Ima ih tri od kojih je ona najbliža i največa.
Dakle , ta največa nalazi se na prostoru Gradine,a između Gajskih i Čipuljskih njiva.Obim joj iznosi 136 metara.Eliptičnog je oblika tako da joj je osa od ravnine brežljka duga 70 metara,a kraća 20 metara.Visina mogile je od osnovice preko 6 metara.
Sa istočne i zapadne strane nalaze se usječeni putni pravci u pravcu Kotega.Uzvišenja prema istoku i zapadu su obrasli ljeskom,dok je humka največim dijelom obrasla bujadima.
Rađena je vjerovatno nasipanjem glinovitog tla ,a što predstavlja grobnicu nekog ilirskog prvaka.
Druga i treća humka nalaze se na lokaciji koju okolno stanovništvo naziva "Pod kapom",a što su dijelovi Karalinke,koji su okrenuti prema pomenutim Kotegama.
Svega nekoliko desetina metara od njih vodi put u pravcu tog,sela,a takođe toliko su udaljene i obradive površine stanovnika tog sela.Danas je ovaj prostor pošumljen .
Tih humki je bilo u blizini Porića,ali su građenjem stanbenih objekata neke sravnjene.Pri poslovima sravnivanja,nađene su kosti pokojnika,a i oružje kao što su koplja i drugo.
Kada je rijeć o Rimskom periodu onda je vrijedno spomenuti i jedan manji feagment.SeloBristovi spominju se u putopisu 1853 godine.
Tu se spominje selo Vitinu."Dadića Bristovi" je jedna veoma ravna ploha ,koja ima na zapadnom dijelu podzidu od lomljenog krečnjaka,rađena kao suhozidina,a duga je 121 metar,tako da je od Vitine visoka gotvo 2 metra,a odatle postepeno isklinjava prema selu Bristovi.Zapadnije i sjevernije od te suhozidine,nalazi se dosta rastinja vrba,što nas može upozoriti da je taj dio šire desne doline rijeke Vitine bio natapan. U tom svjedoči i to da je pored lokacije "Močila" pored kuća porodice Ljubas i Kelava bio mlin na vodeni pogon,koji se snabdijevao vodom iz Vitine.
Na toj lokaciji se nalazi i nekoliko grobnica sa stečcima,skupina od 50 stečaka u obliku sanduka.Spomenici su se uglavnom izrazbijani i postavljeni u međe njiva,danas su još zarasli u žbunju.U toku izgradnje puta za Rostovo u periodu kopanja i trasiranja puta otkopano i nekoliko zidanih grobnica.Grobnice su bile,obiteljske ,a vjerovatno su iz rimskog perioda.
Na toj lokaciji se nalaze se dva paralelna zida duža 20 metara,gdje je nađeno veoma mnogo kamenog oblutka,a predpostavlja se da ga je još više odneseno poslije gradnje asfaltnog puta koji je taj šumarak iskrčio,a na površinu izbacio buldožerima mnogo elemenata kulturnog sloja.
Ali to i nije za nas toliko interesantno,koliko su interesantni komadi jezerske krede (mulen),kojeg ovdje nema u blizini.On je rukom čovjeka donesen sa lokacije Vrbanja,Gračenica.Takođe se nalazi i dosta riječne sedre,koje takođe ovdje u blizini nema.I ona je donešena iz šire lokacije Vesele.
U toj kamenoj gomili nalazi se i dosta kvarca.On nas upućuje na mogućnost ,da je na toj lokaciji koja je bila u širem smislu upućena u željezeru na Vrljića "Kovačuši" i jedna radionica u kojoj se dobivalo staklo.Vlasnik te njive kaže da se pri kopanju nalazilo i veče grumenje plavičasto zelenog stakla....
Da je taj lokalitet bio sastavni dio te željezere,svjedoči i veoma mnogo troske koja se nalazi južno od te lokacije na njivi Ivana Ljubasa .Ako se bliže Vitini i malo zakopa,odmah ispod trave nalazi se obilje rimske troske,što govori da se između tih zidina _radionice ,nalazila i manja peć za dobivanje željeza.
Vrijedno je istači da se na spomenutoj lokaciji "Gačice" našlo i mnogo podne kreramike.Ona je dekorativna i sa šarama,koje su izvođene uz pomoć gračarskog točka,ukrasi su izrađivani ili samo prstima,ili pak alatima u obliku češljava.
Vjerovatno su cio kompleks razrušili Slaveni,ali je vodeni jaz i u kasnijem periodu služio i to za druge namjene.
Jazom ,koji je nešto modificiran i preuređen ,odvođena je voda prema selu "Čelepirovoj kuli " u kojoj je u turskom periodu,a posebno je isticano i austro-ugarskom periodu,te i kraljevini Jugoslaviji je nastavljeno baštovanje uz upotrebu vode sa tog jaza.
Selo koje je imalo tri zadruge (LJubas,Kelave, i Dadiće) polako se povlačilo prema asfaltnom putu .Prije izgradnje puta iskopan je na desnoj strani asfaltne trake veoma lijep primjer rimskog kapitala.Rađen je u bijelom krečnjaku jednake gradacije.Očito je klesan i imao je osam rozeta,od njih su po četiri različite dužine i izrade.Vjerovatno je na njemu stajao krovni dio ili je bio oslonac za dvije apscide...Ovo je samo kratak opis iz istorije Bugojna
infobugojno
