Želite iskoristiti lijepe dane za izlet ? Šta vidjeti u Bugojnu
Teško da postoji bolje mjesto za započeti naš obilazak Bugojna, nego na njegovom moru. Dobro, možda ovo baš i nije more kao što ste navikli.
Jezero u Zanesovićima kao turistički potencijal Jezero Zanesovići smješteno je u istoimenom selu, u dodiru prostora MZ Gračanica i MZ Odžak, na području općine Bugojno. Od grada udaljeno je oko 10 kilometara na relaciji Bugojno-Gornji Vakuf-Uskoplje, a do samog jezera vodi asfaltna putna infrastruktura. Nastalo je na mjestu bivšeg površinskog kopa uglja. Jezerom gospodari SRD “Bugojno” koje je osnovano 1946. godine. Konstantnim radom i zalaganjem članova SRD “Bugojno” i prijatelja udruženja ovo jezero postaje sve atraktivnije i privlačnije za ribolovce, ali i za druge goste koji jezero posjećuju u ljetnom period gdje pronalaze mir i osvježenje u toplim ljetnim danima. Obale jezera su osvijetljene rasvjetom, a također tu se nalazi ribolovačka kuća koja je dostupna za korištenje svim ljudima dobre volje.
Odmori se u Veseloj Straži
Na najvišoj koti uske prirodne kose koja razdvaja Skopsko polje i prevoj Koprivnicu kod Bugojna, smješteno je srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža do kojeg danas vodi samo prokrčeni šumski put.
"Manjim arheološkim istraživanjima izvršenim tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka na lokaciji starog grada Vesela Straža pronađena je prahistorijska keramika, što govori da je ovdje zaista bila prahistorijska gradina", zapisao je Fehim Spaho u svom djelu Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac.
Prilikom pljačke dubrovačke karavane 1456. godine spominje se i Vesela Straža. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je utvrdu 1463. godine knezu Vladislavu Hercegoviću.13 Turci su je zauzeli 1478. godine. Godine 1483. Veselu Stražu Skender-paša ustupa sinu, ili posinku, Mustaj-begu.
Vesela Straža je bio vlastelinski dvorac, a nalazio se nad lijevom obalom Duboke, nešto južnije od Bugojna. Utvrđeni dvorac je imao oblik pravilnog vrlo izduženog pravougla.
Njegove vanjske dimenzije bile su 41,5 x 10,5 m, a debljina zida oko 1 m. Uz dvorac je bilo prizidano također pravougaono dvorište. Danas je moguće utvrditi samo jedan poprečni zid istih dimenzija na odstojanju od 18,6 m idući od južne strane. U nastavku ovog poprečnog zida išao je zid dvorišta zatvarajući površinu od 8,5 x 18,6 m. Nisu očuvani ostaci zida čitavog dvorišta, nedostaje južna i dio zapadne strane.
Sačuvan je u južnom dijelu tlocrta dio produženog unutrašnjeg zida u tragovima na dužini oko 5,5 m.
U Državnom arhivu u Zadru nalazi se mnoštvo podataka o Veseloj Straži. Čini se da je naselje Vesela Straža bilo jedno od važnijih trgovišta u tom dijelu Bosne. Brojni podaci o trgovačkim zaduženjima domaćih ljudi iz Vesele Straže kod splitskih trgovaca, odličan su dokaz razvijene trgovine u kojoj je Vesela Straža imala značajnu ulogu. Ona se nalazila na raskrsnici trgovačkih puteva koji su iz srednje i sjeverne Dalmacije preko Kupreškog polja išli u dolinu gornjeg toka rijeke Vrbasa (župa Uskoplje) odakle su se dalje račvali prema župi Lašvi i Jajcu. O važnosti Vesele Straže kao trgovišta, svjedoči i činjenica da je upravo pokraj nje išao i trgovački put iz Dubrovnika prema Jajcu. Dubrovačka karavana koju spominje Redžić boravila je u Veseloj Straži upravo zbog trgovine.
Prema hroničaru Nikoli Lašvaninu, kralj Ostoja je 1406. godine održao franjevačku skupštinu u samostanu koji se tu nalazio u srednjem vijeku.
Svaka posjeta objektima istorijskog značenja,a koja se nalazi u prostoru koji dominira iznad Bugojna daje posebnu draž..
Odmah iznad Gračanice put ide kanjonom Gračanićkog potoka,tako da se na desnoj obali vide dolomitni stenjaci "Kameni Svatovi",a dalje put vijuga kanjonom istoimene rijeke,koja se naziva Bunta.
Ona hući i teče obrušavajući s sve do šire aluvijalne ravni,koja e naziva "Plandište",a zatim ulazimo u rasjed,koji ta rijeka teče s kamena na kamen zapjenjena da bi se sa desne obale vidjelo nekoliko potoka.Pored mosta ,koji prelazi pomenutu rijeku ,pejsaž se širi u Kordičko polje.
Ako se putom ,prati potok sa desne obale pođe uznosno proći će se pored Velića kuća,a zatim na staro groblje,na kome se nalazi i nekoliko stećaka,koji govore o kontinuitetu naselja i naseljavanja.
Ovdje treba reći da su i Rustempašići,današnji stanovnici Gračanice doselili iz Kordića.
O "Kamenim Svatovima"postoje legende ,kao i ona,koja govori da se Bosanska kraljica Jelena vozila jezerom,koje je napravljeno"zajazivanjem"pomenute rijeke i to,volovskim kožama na izlazu rijeke iz plodnog Kordičkog polja.
Ali ostavimo legende neka one pričaju svoju priču,koju priča i rijeka koja se probija ovim kanjonom,nego analizirajmo srednjevjekovno utvrđenje koje se nalazi na desnoj obali pomenute rijeke.Od novog puta se može doći na dva načima.Prvi,mislim,teži put je upravo suvom dolinom Dizdareva potoka,koji samo u toku ljeta presuši.Ovaj put je za stotinjak metara istočnije od mosta .Polazi se od jedne kruške i penje se ispod vertikalnih stijena Dizdarevim poljem,tako da se na udaljenosti od oko 250 metara od puta na visini od oko stotinjak metara nalazi i jedna dosta duga pećina.U njoj se nalazi malo pećinskeog nakita,kreće se prema sjeveru,tako da joj je svod visok oko 1,5 metara.Pećina je sa podom dosta ravna u dužini od oko 15 metara,a zatim odatle se postupno spušta prema Gračaničkoj rijeci,Bunti.Na mjestu gdje se ona počinje spuštati nalazi se i jedan vertikalan rasjed kojim prodire sunčeva svjetlost.Njime se može popeti na gornji plato pećine,od kuda puca vidik na put u pravcu Gračanice.I jedan i drugi dio izlaza iz pećine ,je maskiran mladim bukovim izdancima,koji joj daju određeno obilježje.mislim da bi trebalo i tu pećinu istražit.Naime,desetak metara ispod pećine nalazi se plato,koji je 1,4 metra niži od ulaza u pećinu i predstavlja vještački plato,jer i potok obilazi oko njega praveći veliki mendar.Visina platoa je oko 4 metra iznad presušenog korita ovog potoka.Uzvodno od platoa je vjerovatno vir kojega pravi potok sa jednom stijenom koja ga i pregrađuje i od kuda su se stanovnici Susjeda mogli snadbjevati vodom.
Odavde uskim puteljkom izbija se na "GRAND".Uzak put usječen u stijene se diže i preko nekoliko komada stijena tako da puca vidik na Kordiće.Dolazimo na plato,koji je pozidan,a zatim ostatak zida koji strši u visinu od 7-8 metara.Zid je rađen od lomljivog krečnjaka a malter mu je od pijeska okolnih potoka.Nadmorska visina "Susida" je 667 metara.Ovaj veliki zid,koji dominira je naslonjen na stijenu.Iznad pomenutog zida u pravcu istoka je hrbat ,a zapaža se horizontalna prijelaz koga je zub vremena već istrošio,do stijene koja dominira na istoku.Sa ove stijene puca idealan vidik na cijelu kotlinu prema istoku,tako da se dobro vide Barbarići,na Rudini,Goruša,Odžak te Skopaljsko polje,kojim stjena kao da je bila zaklon i za izviđanje iz tog pravca.Cijela južna strana kao i dio sjeverne strane ovog hrbata je gotovo okomit,te se vidi selo Kordići.
Interesantno je ovdje istači da se pored sela Gračanice nalaze i danas njive,koje se nazivaju"VINOGRADI"Bosanski velikaš Topčija Batal iz grada Toričana,koje se nalazio nqa Komaru "Ledište"..."na vojnich vino",a što je pouzdano srednjovjekovno svjedočanstvo da se u Skopaljskoj dolini uzgajala vinova loza.
Nekoliko riječi o Kordičkom polju.Na njemu se nalaze,zapadnije od grada naselje Velići,a još zapadnije Markulji i Ćehaje.Za ove posljednje govori su imali znatnog udjela u istoriji grada.Grobaljski kompleks koji je i danas sa malom kapelicom ima toponim "Lučica groblje " i daje mu slavensku patinu.
Svakako da je ovaj grad i oni drugi služio kao stražar Skopaljskom polju od upada drugih neželjnih pljačkaša ili pak za obavještenje o dolasku trgovaca,putnika i karavana različite namjene.Tome su,svakako,služili i drugi gradovi,kao što već znamo za ,Kaštel,ali i Vesela Straža.
Duboka-poznato Bugojansko izletište.
Rostovo između Bugojna i Novog Travnika, u srcu centralne Bosne i Hercegovine, koje se smjestilo na 1.160 metara nadmorske visine.
Rostovo je geografski locirano na raskrsnici puteva: Sarajevo – Zenica – Novi Travnik – Bugojno – Kupres – Livno-Split. Udaljeno je smo 15 kilometara od Bugojna, 110 kilometara od Sarajeva, 120 od Mostara, 60 kilometara od Zenice i 160 od Splita.
Zajedno sa svojim zelenim poljima i brdima nakićenim kućama, vikendicama i mjestima za odmor i rekreaciju, ovaj kutak otkriva bajkovitu stranu Bosne i Hercegovine, koja je počesto zamagljena pričama o siromaštvu, krizama vlada, korupciji i kriminalu…
U ljetnim danima Rostovo svojim zelenilom pomalo podsjeća na svog ruskog imenjaka, grad Rostov, jedan od najstarijih gradova u Rusiji i važno turističko središte u takozvanom Zlatnom prstenu, na obalama jezera Nera u Jaroslavljskoj oblasti.
Uglavnom uređene oranice i čista polja, brojni potoci, mogu vas na trenutak navesti na pomisao da se nalazite u planinama Švicarske, u Schwarzwaldu, na njemačkom jugozapadu ili, pak, na uređenim poljoprivrednim dobrima u sjevernoj Njemačkoj…
Kako god, istinska je to, slažu se i posjetioci i domaći stanovnici, luka mira u srcu Bosne.
Uz mir, koji je tako potreban današnjem čovjeku, bosansko Rostovo može se pohvaliti čistim zrakom i još netaknutom prirodom.
“Ovo područje u narodu je poznato kao zračna banja, što je dokazano primjerima ljudi koji su izliječeni samim boravkom na Rostovu”.
Inače, Rostovo je bilo u žiži javnosti 1984. godine kada je tamo otvoren sportsko-rekreacioni centar za potrebe Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Iz tog perioda mnogi se sjećaju lijepih uspomena s Rostova.
Kasnije se na Rostovu uglavnom zimovalo, a na pripreme su dolazili i nogometaši slavnog splitskog Hajduka, bugojanske Iskre i drugi.
No, tragični događaji 90-tih na Balkanu bacili su crni veo na ovaj kraj i sve do prije nekoliko godina jedino što se moglo vidjeti na Rostovu jeste pustoš i ugašena slika nekih boljih vremena.
Negdje s izgradnjom puta iz Bugojna prema Novom Travniku i ostatku BiH, život se polako vraća u ove krajeve.
Iako je ovaj kraj često posjećen samo zimi, kada nudi obilje uživanja u zimskim sportovima, nema sumnje da i u vrelim ljetnim danima ovo može biti izvrsno mjesto za bijeg od gradske vreve i vrućeg asfalta.
Rostovo nudi i relativno bogatu sportsko-reakreacijsku ponudu, staze za planinarenje, za brdski biciklizam i sportsko-rekreacijsko jahanje. Srednja Bosna je poznata po dobrom domaćinstvu i bogatim trpezama.
Unatoč svemu, bojkovito Rostovo budi nadu da i na Balkanu nije sve opustošeno i uništeno, pokradeno i zaprljano i da za ove prostore može biti nade. Možda ta i nada još čuva vjeru da će Rostovo zaista jednog dana biti bosanski Schwarzwaldu ili makar poznat koliko i ruski Rostov.
