Zbogom, Evropo, nemoj čekati na nas


Migrantska kriza traje na balkanskoj ruti, između granica EU, iz koje očekuju da siromašna Bosna i Hercegovina riješi problem

Program-menadžer DRC-a Verica Račević jučer je za O kanal kazala da ne postoje uslovi za smještaj migranata, kako bi oni mogli normalno da žive na Lipi. Pozitivna vijest je samo ta da su jučer prekinuli štrajk glađu.
- Očigledno da postoje i alternativni načini snabdijevanja, da se samoorganizovane grupe unutar migranata same snalaze, kazala je ona odgovarajući na pitanje od čega preživljavaju migranti rasuti po šumama.

PRITISAK ĆE RASTI

Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano nedavno je upozorio na nevolje oko 2.000 ljudi koji su zaglavljeni u surovim zimskim uslovima u BiH, istakavši da se oni koriste kao “unutrašnji politički pijuni”.

image

Stano je kritikovao BiH, rekavši da se mora ponašati kao zemlja koja želi pristupiti EU i da odmah mora pronaći smještaj za migrante. Događaji u BiH upućuju na kreiranje kontrolisanog haosa, upozorio je jučer predsjedavajući Doma naroda PSBiH Nikola Špirić.
- Kada se ne postigne uspjeh u pregovorima s nekom od međunarodnih institucija, niko se ne pita koliko su realni uslovi druge strane, nego se odmah traži krivac među nama i otvaramo nove sukobe koji nas ne vode nikud, kazao je Špirić za Srnu.
Hrvatska je članica EU, međutim ova kriza prevazilazi mogućnosti zemalja u regionu, bile one u Uniji ili ne.
- Migrantska kriza je permanentna kriza koja neće prestati dok god se ne riješi njezin uzrok, to su loši uvjeti za život u zemljama Azije i Afrike, a uzrok tih loših uvjeta su krive politike Zapada posljednjih desetljeća, pa i stoljeća za vrijeme kolonizacijske, eksploatacijske i imperijalističke politike. Europa mora pomoći da se ostvare normalni uvjeti za život u zemljama iz kojih dolaze migranti, a to prije svega znači mir u tim zemljama. Mir i stabilnost su preduvjet za sve ostalo. Ne samo da je to odgovornost najrazvijenijih za naš cijeli planet, nego tu postoji i određena povijesna odgovornost budući da su mnoge te zemlje bivše kolonije Zapada, kaže za Oslobođenje član Evropskog parlamenta Ivan Vilibor Sinčić.
Kao parlamentarac jedne od najmlađih članica i predsjednik Živog zida u Hrvatskoj, Sinčić ima priliku u EU parlamentu govoriti o ovim problemima, ali već je bivao sankcionisan zbog sličnih istupa.
- Uzimajući u obzir projekcije Ujedinjenih naroda o tome kako će samo Afrika doći sa oko 1,3 milijarde danas do 2,5 milijardi stanovnika do 2050, jasno se vidi da će pritisak na granice biti sve veći. Sve veći i veći valovi ljudi neće prestati dolaziti. Dok se to ne dogodi, imat ćemo lokalne migrantske krize svakih nekoliko mjeseci, a jedna od njih je i ova posljednja u BiH, rekao nam je Sinčić.

Dakle, Bosni i Hercegovini se nameće obaveza koja je davno bila odgovornost bivših kolonijalnih sila ili učesnica koalicijskih ratova po Bliskom istoku.
Odgovornost državnih vlasti i teret lokalnih zajednica se uvećava nekontrolisanim prilivom migranata preko granica, a uz diplomatske pritiske ide i motivacija novcem iz EU fondova.

POZIVI SA LIPE

Šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Peter van der Auweraert nedavno je rekao da problem nije u finansiranju, jer je EU izdvojila dodatnih 3,5 miliona eura humanitarne pomoći, što je ukupno 14 miliona eura pomoći za BiH od 2018. godine. Ipak, većinu novca građani BiH niti vide niti osjete.
- Poklanjamo vam i te pare i migrante, uzmite sve to i vodite ih sebi u EU. Nemojte od nas praviti budale, prokomentarisao je Enver Munjaković, mještanin Polja kod Velike Kladuše, mjesta odakle su se prvi počeli buniti protiv nekontrolisanih razmjera migrantske krize.

Migranti koji na Lipi kod Bihaća i dalje pozivaju zemlje EU da ih prime k sebi, za to ni do sada nisu imali nikakve prepreke u BiH. Nažalost, nema naznaka da će ih neko odvesti u zemlje EU i to je realnost za koju niko u BiH nije kriv. Migrantima kao jedina mogućnost i dalje preostaje da pokušavaju game, odnosno ilegalni prelazak granica dok ne stignu u zemlje u kojima žele podnijeti zahtjev za azil.