Bugojno / Vesela Straža je bio vlastelinski dvorac


Na najvišoj koti uske prirodne kose koja razdvaja Skopsko polje i prevoj Koprivnicu kod Bugojna, smješteno je srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža do kojeg danas vodi samo prokrčeni šumski put.

"Manjim arheološkim istraživanjima izvršenim tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka na lokaciji starog grada Vesela Straža pronađena je prahistorijska keramika, što govori da je ovdje zaista bila prahistorijska gradina", zapisao je Fehim Spaho u svom djelu Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac.

Prilikom pljačke dubrovačke karavane 1456. godine spominje se i Vesela Straža. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je utvrdu 1463. godine knezu Vladislavu Hercegoviću.13 Turci su je zauzeli 1478. godine. Godine 1483. Veselu Stražu Skender-paša ustupa sinu, ili posinku, Mustaj-begu.

Vesela Straža je bio vlastelinski dvorac, a nalazio se nad lijevom obalom Duboke, nešto južnije od Bugojna. Utvrđeni dvorac je imao oblik pravilnog vrlo izduženog pravougla.

Njegove vanjske dimenzije bile su 41,5 x 10,5 m, a debljina zida oko 1 m. Uz dvorac je bilo prizidano također pravougaono dvorište. Danas je moguće utvrditi samo jedan poprečni zid istih dimenzija na odstojanju od 18,6 m idući od južne strane. U nastavku ovog poprečnog zida išao je zid dvorišta zatvarajući površinu od 8,5 x 18,6 m. Nisu očuvani ostaci zida čitavog dvorišta, nedostaje južna i dio zapadne strane.

Sačuvan je u južnom dijelu tlocrta dio produženog unutrašnjeg zida u tragovima na dužini oko 5,5 m.

U Državnom arhivu u Zadru nalazi se mnoštvo podataka o Veseloj Straži. Čini se da je naselje Vesela Straža bilo jedno od važnijih trgovišta u tom dijelu Bosne. Brojni podaci o trgovačkim zaduženjima domaćih ljudi iz Vesele Straže kod splitskih trgovaca, odličan su dokaz razvijene trgovine u kojoj je Vesela Straža imala značajnu ulogu. Ona se nalazila na raskrsnici trgovačkih puteva koji su iz srednje i sjeverne Dalmacije preko Kupreškog polja išli u dolinu gornjeg toka rijeke Vrbasa (župa Uskoplje) odakle su se dalje račvali prema župi Lašvi i Jajcu. O važnosti Vesele Straže kao trgovišta, svjedoči i činjenica da je upravo pokraj nje išao i trgovački put iz Dubrovnika prema Jajcu. Dubrovačka karavana koju spominje Redžić boravila je u Veseloj Straži upravo zbog trgovine.

Prema hroničaru Nikoli Lašvaninu, kralj Ostoja je 1406. godine održao franjevačku skupštinu u samostanu koji se tu nalazio u srednjem vijeku.

Srednjovjekovni utvrđeni gradovi Bugojna kao potencijal za razvoj turizma

Kada je turistička ponuda Bugojna u pitanju, malo čime bi se mogli pohvaliti strancima i prolaznicima.

Bugojanske vlasti se godinama nisu trudile doprinijeti razvoju turizma u Bugojnu i kako privući turiste u Bugojno jer je veliki priliv novca u pitanju ako uzmemo u obzir da u Srednjobosanskom kantonu najviše turista, dolazi u Travnik, Donji Vakuf i Jajce i uživaju u blagodatima prirode a usput ostave velike novce koji znače za opštinu i njene stanovnike.

Ono što bi Bugojno jedino moglo izdvojiti kao mjesto gdje da turisti dolaze, jeste  - Pod kod Bugojna koje je prahistorijsko naselje. Pripadalo gradinskom tipu naselja. Smješteno je na jednoj izbočini iznad riječice Poričnice.Bugojanska vaza je jedan od najstarijih pronađenih pisanih spomenika na podrućju BIH, i predstavlja veliko historijsko blago. To je je zdjela koja je pronađena na lokalitetu Pod na području općine Bugojno. Datira iz VI stoljeća prije nove ere. Na zdjeli se nalazi najstarija pisana riječ u BIH.

STARI BOSANSKI GRAD (Susid Grad) Svakako da je zanimljiv ,ovaj grad i oni drugi služio kao stražar Skopaljskom polju od upada drugih neželjnih pljačkaša ili pak za obavještenje o dolasku trgovaca,putnika i karavana različite namjene.Tome su,svakako,služili i drugi gradovi,kao što  već znamo za ,Kaštel,ali i Vesela Straža.

U toku srednjeg vijeka prostor Skopaljske kotline predstavljao je intergralni dio Bosne, a prvi spomen Uskoplja  nalazi se u ljetopisu popa Dukljanina iz IX st.Kao i u Povelji kralja Bele IV iz 1244.godine.Iz ovog perioda su i ostaci starih gradova:Vesela Straža ,Kaštel,te Susjed grada,gdje  su često boravili bosanski kraljevi sa porodicom.

U srednjem vijeku prostor skopaljske kotline postaje tranzitna zona za karavane koji su se često zadržavali ovdje nudeći svoje proizvode na godišnjim sajmovima.

 

Općina Bugojno ima odličan potencijal za razvoj srednjovjekovnog turizma, privredne grane koja je u svijetu i u BiH u stalnom porastu i koja može snažno doprinijeti razvoju sveukupnog ekonomskog napretka u općini.

Međutim, dug je put od pretvaranja potencijala u kvalitetne i raznovrsne, konkurentne turističke proizvode. Obzirom da nije postojao koncept održivog razvoja turizma sa definisanim ciljevima, prioritetima i načinom ostvarenja, prvo pitanje na koje ovaj strateški dokument treba da odgovori je definisanje turističkog proizvoda općine Bugojno.Bugojno također nema muzej koji bi imao šta pokazati i prikazati od davnina pa sve do novijih vremena.


Smjernice su "Srednjovjekovni utvrđeni gradovi  Bugojna kao potencijal za razvoj turizma".

Turizam u Bugojnu ima velik potencijal 

 

Velik potencijal koji treba u potpunosti iskoristiti je Husein Smajić

Kopajući jezero, naišao je na temelje neke građevine, za koju je pretpostavljao da je crkva u pitanju, ali je to bilo toliko zatrpano da se nije ništa vidjelo dok se nije počelo otkopavati.

Crkva i ispod koje se krila grobnica je sagrađena u 14. ili 15. vijeku, ali nije poznato kada je srušena.

Na toj lokaciji Husein Smajić sačuvao je ostatke srednjovjekovne crkve u kojoj je, pretpostavlja se, 1406. godine održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije, izgradio je konobu koja treba da bude na usluzi ljudima i turistima koji će u budućnosti posjećivati staru i novu crkvu.

Prilikom otkopavanja temelja srednjovjekovne crkve pronađeno je 12 tijela pokojnika, kao i dvojna grobnica u kojoj je bio skelet s dijelovima tkanine protkane zlatnim lamelama. Pronađena su dva dječija skeleta, kao i stećci u formi monolitnih ploča, koji su bili dislocirani s primarnog položaja, ali i dijelovi posude u kojoj se čuvala sveta voda, dijelovi kamene vodovodne cijevi...

Da bi se mogao razumjeti istorijski aspekt crkve i "Vesele Straže" grada  treba malo posegnuti i prema istorijskim izvorima.Poznato je da se prema Mračaju nalaze znatne količine rimske troske,a i u blizini samog naselja Vesela,što govori da se ovdje i prije gradnje utvrđenja vodio intenzivan život.

Grad je podignut u periodu 14 stolječa."Polovinom 15 stolječa,spomenuta  Vesela Straža u dosta dokumenata"Tako kroničar Lašvanin zna da je tu bio i manastir i da je tu kralj bosanski Ostoja  održao 1406 godine franjevačku skupštinu.

Neka nam ovaj citat iz članka Đoke Mazalića  posluži kao orjentir za lokaciju ovog objekta.To je bio franjevački manastir "CRKVINE"koje se nalaze na putu za Pršljane.Svega 400-500 metara uzvodno Pršljanicom od početka livada,na desnoj strani pomenutog potoka.Istina ,i u Seonoj je postojalo starije naselje. Ovi lokaliteti su zlata vrijedni za razvoj turizma u Bugojnu.

Samo da posjetimo: Husein Smajić,je davne 1993. godine u Bugojnu organizirao konvoj pomoći Goraždu...

Priča koju je Husein odlučio podijeliti počinje sada već davne 1993. godine u Bugojnu. Gledajući TV vidio je da muslimanski narod jako pati u Goraždu te da je potrebna svaka vrsta pomoći. Zbog toga je odlučio potražiti pomoć pa se obratio župnom uredu u Bugojnu. On, kao organizator konvoja pomoći, i danas posjeduje dokumente koji dokazuju kako je utovarena pomoć te zaprimljena u mjestu Grebak.

Predvodio je konvoj koji je od Bugojna do Goražda putovao tri dana. Krenuli su 19. ožujka 1993., a prilikom dolaska u Goražde bila je oštra zima. Kako tvrdi, svojim očima je vidio kako žene uzimaju brašno, stavljaju u hladnu vodu, mijese i peku kao palačinke. Tu su se zadržali cijeli dan, a navečer, kada su predali robu, ljudi i djeca su uzimali i nosili stvari na sebi. Tada je vidio jednu djevojčicu koja nosi ruksak, upitao je može li vidjeti koliko tereta nosi, a ona je odgovorila potvrdno. Kada je uzeo ruksak, shvatio je da je taj teret težak koliko i ta djevojčica.

Po svom vjerskom i kulturnom naslijeđu, Bugojno spada među bogatije gradove BiH.

U Bugojnu djeluju tri velike vjerske zajednice, a svaka od njih ima svoja značajna svetišta. Međutim, općina nedovoljno radi na promociji vjerskog turizma,npr...Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom pet stotina godina. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od Bugojna ,i nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad).

Ostaci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Očuvana kaldrma, dio puta sa Kupreške visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva. Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Iz perioda tursko-osmanlijske uprave najznačajniji spomenici suSultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula Sulejmanpašića kula. Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino. 

Bugojno spada u bh gradove, koji nisu izrasli iz osmanske urbane tradicije, zbog čega njegov razvoj krajem XIX. i početkom XX. stoljeća posjeduje karakteristike drukčije od osobina gradova, koji su nosili duboko urezane odlike duge historije orijentalno-islamskog i orijentalno-balkanskog grada. Grad Bugojno ima veliki turistički značaj za Bosnu i Hercegovinu, te se njegove vrijednosti ogledaju u mnogobrojnom zelenilu, šumskom bogatstvu, mnoštvom autohtone divljači, prelijepim rijekama, pritokama i jezerima, prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim spomenicima i znamenitostima, ali također i gostoprimstvom domaćina, koji su ovaj bugojanski kraj svrstali u veoma atraktivnu i kvalitetnu turističku destinaciju.

Cilj je potaknuti relevantne  institucije i organizacije da sveobuhvatno sagledaju mogućnosti provođenja u praksi Plana razvoja turističkih proizvoda na području Bugojna.