LOŠE NAM SE PIŠE! 


Živimo sve lošije

Bolji standard, bolji poslovi, infrastruktura, javne usluge, zdrav okoliliš, te članstvu u Evropskoj uniji još dugo će ostati samo pusti san za bh građane, jer se zemlja suočava sa kritičnim gubitkom stanovništva – svog najdragocjenijeg resursa. 
Stoji ovo u najnovijem dokumentu Svjetske banke „Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje“, u kome se, između ostalog navodi i da će BiH sa stopom ekonomskom stopom rasta koju bilježimo posljednjih godina trebati još 100 godina samo da dostigne životni standard EU! 

ŽIVOTNI STANDARD, ODLAZAK, INSTITUCIONA STRUKTURA

“Iako je ekonomski rast posljednjih godina stabilan, na približno 3 posto, to je jednostavno premalo da bi nosilo put zajedničkog prosperiteta. Ako bi BiH nastavila rasti po istoj stopi, trebalo bi joj 100 godina da dostigne životni standard EU. Štaviše, ni sadašnji rast se ne može uzeti „zdravo za gotovo“, s obzirom da se u velikoj mjeri oslanja na izvore koji nisu dugoročno održivi (npr. generalna potrošnja i potrošnja javnog sektora)”, navodi se u dokumentu.

Demografski trendovi, zahtijevaju još veću hitnost djelovanja. Trećina ljudi iz BiH živi van zemlje, a svake je godine napuštaju hiljade u potrazi za boljim životom – uključujući bolji posao, bolje obrazovanje i zdravstvo, bolje javne usluge i čišći okoliš.

“Projektuje se da će se do 2050. stanovništvo u BiH smanjiti za oko 20 procenata, s 3,2 miliona na oko 2,7 miliona, dok će oko 30 procenata stanovništva biti penzionerske dobi”, stoji u dokumentu.

Pored spomenutog problemi naše zemlje su i siromaštvo, te institucionalna struktura, koja je okarakterisana kao skupa i neefikasna, a za javni sektor se na navodi da je pogođen kombinacijom ograničenih vještina zaposlenih i prekobrojnog osoblja, što ograničava efikasnost potrošnje i kvalitet osnovnih usluga.  

ZDRAVSTVO I OBRAZOVANJE

Od ključnog značaja za omogućavanje produktivnog života za ljude u BiH navodi se i unaprjeđenje zdravstva i obrazovanja. 
Kako se navodi kvalitet zdravstvenih usluga je slabiji nego u zemljama koje na zdravstvo troše manje, a slabosti u obrazovanju rezultiraju velikim razlikama između vještina i kompetencija koje se traže na tržištu rada i onih koje se stiču u školi: “Neefikasna potrošnja, uključujući i veliki broj nenastavnog osoblja u školama i administrativnog osoblja u bolnicama, ograničava kvalitet obrazovanja i zdravstvene zaštite Reforme zdravstvene zaštite i obrazovanja su moguće, uz fokusiranje na upravljanje, kvalitet usluga i relevantnost nastavnih programa”.

TRANSFORMACIJA TRI GLAVNE OBLASTI

Kako je razmatrano u prethodnoj Sistematskoj dijagnostici za BiH, ekonomija je izvan ravnoteže u tri bitna aspekta: javni sektor ima preveliku ulogu, rast je zasnovan na potrošnji, što ima implikacije po održivost, a ekonomija nije dobro integrisana u regionalna i svjetska tržišta. Da bi se uspostavila ravnoteža, potrebne su tri bitne promjene, stoji u dokumetu Svjetske banke: prelazak s ekonomije u kojoj dominira državni sektor na ekonomiju vođenu privatnim sektorom, promjena fokusa rasta s unutarnje orijentacije na izvoznu orijentaciju i prelazak s ekonomskog rasta zasnovanog na potrošnji na rast zasnovan na investicijama.