Kako šećer djeluje na tijelo i zašto bez njega mozak ne funkcionira?


Kada vam sljedeći put netko kaže kako je šećer isključivo loš za vaše zdravlje, navedite im sljedeće razloge zašto su u krivu. Naravno, nemojte pretjerati jer sve ono dobro može postati loše i ipak izazvati zdravstvene probleme

Često su nam kao malima govorili kako šećer nije dobar. Pokvareni zubi, pretilost, loš utjecaj na mozak – za sve to optužen je bio šećer. No, šećer je zapravo koristan za naš – mozak.

Točnije, glukoza utječe na normalan rad mozga – potiče rad živčanih i moždanih stanica. Niskom razinom glukoze u krvi (zbog hipoglikemije ili predugog vremena od posljednjeg obroka), dolazi do zamagljenja, petljanja jezika i zaboravljanja jednostavnih stvari.

I zato, kada vam sljedeći put netko kaže kako je šećer isključivo loš za vaše zdravlje, navedite im sljedeće razloge zašto su u krivu. Naravno, nemojte pretjerati jer sve ono dobro može postati loše i ipak izazvati zdravstvene probleme.

Što se događa u mozgu kada jedemo šećer?

Kad jezik osjeti šećer, on aktivira određene okusne pupoljke koji šalju signal do mozga, uključujući moždani korteks”, objašnjava Nicole Avena, docentica neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Mount Sinai i autorica knjiga o ovisnosti o šećeru. Taj signal aktivira sustav ‘nagrađivanja’ mozga – oslobađa se dopamin (hormon koji utječe na dobro raspoloženje) i stvara želja za još šećera, upravo zato što se osjećamo dobro.

Avena izdvaja kako je šećer rijetka namirnica koja proizvodi dopamin. “Dopamin se većinom oslobađa kada prvi put kušamo novu i ukusnu hranu”, dodaje te nastavlja:”Oslobađanje dopamina možemo povezati s evolucijskom prednošću koja nam omogućuje da obratimo pažnju na nove i drugačije okuse, u slučaju da nam od njih pozli. Ako se nakon kušanja nove hrane ne razbolimo, sljedeći put kada kušamo hranu više nećemo osloboditi dopamin. Sa šećerom je druga priča. Šećer je više poput droge za tijelo jer ćemo ga i dalje htjeti jesti, čak i ako nije prvo kušanje. Dopamin se oslobađa svaki puta kada ga konzumiramo. Za razliku od zdravije hrane, razina dopamina kada jedemo šećer se ne uravnotežuje, zato i kažemo da je droga – jer ga se ne možemo zasititi.”

Što se događa kada pojedemo previše šećera?

Nekada su slatkiši bili teško dostupna delicija – ali ne više, naravno. Svijet je prepun slatke hrane u različitim varijacijama. Krafne, čokolade, popularni caffe latte napitci. A postoje i recepti prerma koji možemo zašećeriti čak i salate i priloge. Međutim, mozak i dalje šećer tretira kao rijetku deliciju.

Kada kontinuirano aktiviramo takozvani sustav ‘nagrađivanja’, mozak se prilagođava, a žudnja je sve veća. Avena se osvrće na istraživanje provedeno na štakorima koje je donijelo sljedeće rezultate: kada su životinje bile hranjene hranom s visokim udjelom šećera, mozak je oslobađao manje određenih kemikalija koje pomažu tijelu da prestanu jesti hranu i uspore, tako da se u pravilu štakori nisu mogli zasititi. Štakori koji su bili zasićeni šećerom razvili su probleme s pamćenjem te se pokazalo kako su određene funkcije u mozgu, poput predfrontalnog područja i hipokampusa, oštećene. Druga su istraživanja pokazala kako previše šećera u organizmu utječe na povećanje upala u tom području, te utječe na kratkoročno pamćenje.

Zašto zbog šećera mozak još više žudi za slatkim?  

Možda niste znali, ali postoji čvrsta veza između crijeva i mozga – pri čemu je i u ovom slučaju važan utjecaj šećera.
“Kad slatkiš uđe u crijeva, aktivira receptore šećera koji signaliziraju mozgu da oslobodi inzulin kako bismo se riješili suvišnog šećera koji smo pojeli”, objašnjava Avena. Naime, zbog viška šećera gušterača proizvodi dodatni inzulin, hormon važan za regulaciju šećera u krvi. Inzulin signalizira masnim stanicama da pohranjuju prekomjerne količine glukoze, masnih kiselina i drugih tvari bogatih kalorijama. Kao rezultat u krvotoku ostaje premalo kalorija pa je mozgu potrebno još šećera kako bi normalno funkcionirao. To je zapravo začarani krug u kojem glad rezultira odabirom šećera koji omogućuje energiju, a čim energija oslabi, potrebna je nova doza ‘droge’, ili u ovom slučaju sladoleda ili čokoladnih keksa.

Kako odviknuti mozak od šećera?

Vjerojatno ste barem jednom pojeli toliko slatkog da ste shvatili kako ste pretjerali. Avena smatra da je moguće samostalno smanjiti unos šećera.
“Mozak se može prilagoditi kad smanjite unos šećera te će s vremenom i žudnja oslabiti”, objašnjava i dodaje: “Međutim, promjena može potrajati nekoliko tjedana, pa i mjeseci, ovisno o ovisnosti o šećeru.”

Za početak, isprobajte sedmodnevni plan detoksikacije u kojem smanjujete konzumaciju šećera. Uz manji, ali dovoljan unos šećera osjećat ćete se zdravije, a i umjesto puno slatkog za užitak, bit će dovoljan samo jedan ukusan brownie!