Aspergerov poremećaj spada u spektar autističnih poremećaja i smatra se visoko funkcionalnim autizmom
Žena je otišla u tržni centar sa svojim sinom koji ima Aspergerov sindrom, koji predstavlja poremećaj autističnog spektra. Mladić je naišao na policu isprevrtanih i nabacanih proizvoda.
Žena je napravila ove fotografije i podijelila ih na društvenim mrežama uz poruku:
"Šta bi se dogodilo ako biste zaposlili osobu sa autizmom? Imat ćete organiziranog, efikasnog, točnog zaposlenog radnika koji ne staje dok se zadatak ne obavi".
Aspergerov poremećaj spada u spektar autističnih poremećaja i smatra se visoko funkcionalnim autizmom. Glavna su obilježja sindroma motorička nespretnost, teškoće u socijalnoj komunikaciji, stereotipne radnje, osjetljivosti i posebni interesi. Nema zastoja u jezičnom i kognitivnom razvoju, zbog čega se sam sindrom prije smatrao kao odvojen od autizma. Sindrom je prvi opisao Hans Asperger 1944. godine. U današnje se vrijeme sve češće dijagnosticira. Uzrok samog poremećaja nije utvrđen, no postoji mogućnost o genetičkim uzrocima. Očevi djece s Aspergerovim sindromom često imaju neke simptome poremećaja. Dijagnoza sa najčešće postavlja u djetinjstvu, mada se može dijagnosticirati i kod odraslih. Zbog manje izraženih sindroma, dijagnosticira se u kasnijem djetinjstvu. Osobe sa sindromom često imaju i komorbidna stanja, poput depresije ili anksioznosti.
Poremećaj se može tretirati farmakoterapijom, kako bi se ublažili neki simptomi. Postoje razne vrste pomoći ljudima s Aspergerovim sindromom kako bi razvili socijalne vještine, poput terapijskih grupa ili računalnih programa. Zbog smetnja u socijalnom ponašanju, teško može doći do integracije u društvo. Neki ljudi sa sindromom smatraju ga dijelom svog identiteta i ponosni su Aspiji. Iako se često govori o djeci sa sindromom, važno je zapamtiti da poremećaj traje cijeli život, stoga se ne smije zanemariti odrasle osobe. Potrebno je imati inkluzivan pristup te razumjeti i prilagoditi se osobama sa sindromom. Neki smatraju da Aspergerov sindrom nije poremećaj, već da se radi o ljudima koji su jednostavno različiti, pa ih se naziva neurodivergentnima. Dijagnoza Aspergerova poremećaja izbačena je iz petog izdanja Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne bolesti, te je umjesto toga stavljen na spektar autizma. Stoga će se u ovom radu naizmjenično koristiti Aspergerov sindrom i visoko funkcionalni autizam, jer se on tako naziva u novijim istraživanjima. Stručni suradnici u odgojno-obrazovnim ustanovama, odgojitelji i nastavnici u svojem se radu susreću s djecom koja imaju poremećaj na spektru autizma. Danas se dijagnoza na spektru autizma postavlja sve češće, pa poznavanje ovog sindroma može značajno doprinijeti pedagoškom radu..
