NAJGORA HUMANITARNA KRIZA KOJU SMO IKADA VIDJELI: Djeca umiru od gladi, samo hitno povećanje sredstava može spasiti ovu zemlju


Samo "masovno" i trenutno povećanje sredstava i humanitarna pomoć mogu spasiti Somaliju od gladi, upozorio je glasnogovornik UN-a, dok humanitarni radnici prijavljuju da djeca umiru od gladi "pred našim očima" usred rapidno rastuće razine pothranjenosti.

U poruci čelnicima G7 koji se od nedjelje sastaju u Njemačkoj, Michael Dunford, regionalni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku, rekao je da vlade moraju hitno i velikodušno donirati ukoliko postoji imalo nade da će Rog Afrike izbjeći ovu enormnu katastrofu.

"Trebamo novac i trebamo ga sada", rekao je Dunford. “Hoćemo li moći spriječiti glad u Somaliji? Osim ako ne bude… velikog povećanja od sada, to neće biti moguće, iskreno. Jedini način, u ovom trenutku, je ako postoji veliko ulaganje u humanitarnu pomoć, a da se svi dionici, svi partneri, udruže kako bi to pokušali spriječiti.”

Afrički rog pretrpio je četiri uzastopne neuspjele kišne sezone i doživljava najgoru sušu u četiri desetljeća, klimatski šok pogoršan tekućim sukobima i rastom cijena uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu. U cijeloj istočnoj Africi WFP sada smatra 89 miliona ljudi “akutno neopremljenim u hranu”, što je broj koji je porastao za gotovo 90% u prošloj godini.

“Nažalost, ne vidim da se [ta stopa rasta] usporava. Ako ništa drugo, čini se da se ubrzava”, rekao je Dunford.

Prošle godine, Velika Britanija i drugi čelnici G7 obećali su osigurati 7 milijardi dolara kako bi pomogli zemljama u sprječavanju gladi, ali pozivi za istočnu Afriku nisu uspjeli prikupiti dovoljno sredstava.

Sada se ti isti čelnici pozivaju da se posvete hitnom paketu financiranja jer Somalija, najteže pogođena zemlja, zapada u katastrofu. Očekuje se da će se do septembra najmanje 213.000 ljudi u najteže pogođenim područjima suočiti s glađu, prema posljednjem izvješćtaju o Integriranoj klasifikaciji faza sigurnosti hrane (IPC).

Prilikom nedavnog posjeta zemlji, Claire Sanford, zamjenica humanitarne direktorice Save the Children, rekla je da je upoznala majke koje su već pokopale više djece u prošloj godini, a čija su preživjela djeca sada teško pothranjena. Jedna akutno pothranjena tromjesečna beba koju je Sanford vidjela “nije preživjela noć, a čuli smo za brojne priče gdje je to bio slučaj”. "Iskreno mogu reći u moje 23 godine reagiranja na humanitarnu krizu, ovo je daleko najgore što sam vidjela, posebno u pogledu razine utjecaja na djecu", rekla je. “Glad kojoj smo svjedočili moje kolege i ja u Somaliji eskalirala je čak i brže nego što smo se bojali.”

Godine 2011. Somalija je doživjela glad koja je usmrtila više od 250.000 ljudi, uglavnom djece, ali Sanford kaže da su mnogi ljudi koje je upoznala rekli da su sadašnji uvjeti još gori.

“Istinski smo podbacili kao međunarodna zajednica što smo dopustili da situacija dođe do razine kakva je u ovom trenutku. 2011. smo se kao zajednica zavjetovali da nikada, nikada nećemo dopustiti da se ovo ponovi. Pa ipak nismo uspjeli u tom obećanju”, dodala je.

Dunford je rekao da je neadekvatno financiranje omelo napore da se nešto nauči iz gladi 2011. godine. “Vidimo djecu kako umiru pred našim očima, vidimo stanovništvo koje je izgubilo sredstva za život. Nije da nismo naučili lekcije iz 2011. godine; iz te krize je bilo puno vrlo dobrih lekcija. Samo to nismo uspjeli provesti u potrebnoj mjeri zbog nedostatka sredstava.”

UN je u aprilu dobio samo 3% sredstava za svoj apel od 6 milijardi dolara za Etiopiju, Somaliju i Južni Sudan.

Danny Sriskandarajah, izvršni direktor Oxfama GB, rekao je da je trenutna kriza dijelom posljedica "neuspjeha suosjećanja" britanske vlade i odluke da smanji budžet za inozemnu pomoć za 4,6 milijardi funti prošle godine.

Prema posljednjoj procjeni IPC-a za Somaliju, navodi se da će se oko 1,5 miliona djece mlađe od pet godina do kraja godine suočiti s akutnom pothranjenošću, uključujući 386 400 koji će vjerovatno biti ozbiljno pothranjeni. Dodaje se da se očekuje se da će te brojke samo rasti.

federalna.ba/The Guardian