Dok svijet ruši rekorde u proizvodnji pšenice: U BiH rijetki još obrađuju polja

Mario Begić iz Posušja već godinama s kombajnom obilazi polja Hercegovine, pomažući onima koji još siju pšenicu i druge žitarice. Iako ih je sve manje, Begić ne odustaje. Kaže za Večernji list da je posla sve manje, jer se znatno manje sije nego nekad. “Nekad se više radilo, barem za svoje potrebe. Danas – upola manje”, kaže Begić.

I dok kvalitetu hercegovačkog zrna niko ne osporava, broj zasijanih površina i ukupna proizvodnja opada. Slična je situacija i u Semberiji, gdje su prinosi zadovoljavajući, ali proizvođači i dalje nemaju definisanu otkupnu cijenu, zbog čega su blokirali granični prijelaz Rača i najavili moguće odustajanje od proizvodnje.

S obzirom na globalne trendove, takva situacija može biti pogubna. Prema procjenama američkog Ministarstva poljoprivrede, svjetska proizvodnja pšenice u sezoni 2025/26. doseći će rekordnih 808,5 miliona tona. U Europskoj uniji očekuje se porast od čak 11,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći izvoznik ostat će Rusija, a slijede EU, Argentina i Ukrajina.

BiH, međutim, ne prati taj rast. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BiH je prošle godine proizvela tek 80.181 tonu pšenice, dok je Srbija proizvela više od 2,9 miliona tona. Hrvatska je proizvela 840.000 tona.

Strategija ruralnog razvoja BiH jasno je istakla potrebu da se domaća proizvodnja pšenice poveća i do 50 posto – ali se umjesto rasta bilježi pad.

Uvozna pšenica je preskupa i često sumnjive kvalitete. Uz to, sve veći geopolitički rizici i klimatski izazovi mogu ugroziti sigurnost opskrbe. Zato stručnjaci sve glasnije upozoravaju da BiH mora povećati domaću proizvodnju.

“Pšenica hrani 70 posto svjetskog stanovništva. A mi, umjesto da sijemo, čekamo uvoz. To je opasno”, upozorava agroekonomist Ivica Korman, podsjećajući da su se nekad i ratovi vodili zbog kontrole nad proizvodnjom pšenice.