Poskupljuju i jaja: Rast cijena pogađa građane i farmere, samo otkupljivači profitiraju

Promjene u cijenama najbolje osjete obični građani. No, ni domaći proizvođači nisu u zavidnoj situaciji. Troškovi proizvodnje i nameta konstantno rastu, a mijenjaju se i tržišne prilike. Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine saopštili su da je u septembru 2025. zabilježen rast nivoa cijena, te da su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u septembru u odnosu na august, u prosjeku, više za 0,2 posto. Ipak, u istom periodu, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljku Hrana i bezalkoholni napici za 0,2 posto.

Stabilizacija cijena

A nedavno su mediji objavili da će u Republici Srpskoj poskupjeti jaja. Jovan Rakić, zamjenik direktora “Rakić Komerca” (Batković kod Bijeljine), ističe da se poskupljenje ne vidi na polici, ali da kreće od proizvođača, preko veleprodaja i kad-tad će se prenijeti i na maloprodajne police.

- Opravdanosti ima, jer smo imali jako lošu ljetnu sezonu, a imali smo i određene periode sa minusom. Sad ulazimo u ključnu fazu. S prvim zahlađenjem, obično ide i stabilizacija cijena. Imali smo jako niske cijene jaja, barem mi proizvođači, jer poskupljuju troškovi, inputi idu konstantno gore - od ambalaže, transporta, energenata, nameta državi, do troškova radnika. Sve je išlo gore, a mi cijene nismo mogli da dižemo, jer je bilo dosta uvoza, pogotovo iz okolnih zemalja. Ali, sada se situacija stabilizuje, objašnjava Rakić.

Očekuje da će poskupljenje iznositi od deset do 15 posto, te da neće doći do drastičnog poskupljenja, niti da treba plašiti narod. Cilj je ući u normalnu fazu poslovanja. Upozorava da se zbog porasta troškova smanjila i proizvodnja. Mnogi farmeri nisu mogli izdržati. No, jaja će biti. Veliki farmeri su održali kapacitete, ali će cijene morati ispratiti region. Najavljuje se i poskupljenje žitarica koje će utjecati na proizvođače.

- Cijene su već krenule da se koriguju, samo će se negdje javiti prije, negdje kasnije, ističe Rakić.

A posao ne poznaje granice entiteta. Ono što se dešava na farmi u sjeveroistočnoj BiH, dešava se i u jugozapadnom dijelu. I sve farme će osjetiti te procese prije ili kasnije.

- Dolazimo u prirodnu fazu, gdje ćemo raditi sa normalnim maržama, jer trenutno nismo zadovoljni. Mnogo ljudi je izašlo iz ovog posla. Sada ponovo dolazimo u fazu održivosti, ništa više, ističe Rakić.

Predrag Miličić, direktor Agreksa (Donji Žabar) i predsjednik Zajednice živinara RS-a, objašnjava da se radi, zapravo, samo o usklađivanju cijena sa tržišnim prilikama. Cijene će se povećati otprilike od 20 do 30 feninga na deset jaja.

- To je neko poskupljenje od oko 12 posto, te se radi samo o usklađivanju nekih cijena sa tržišnim prilikama, ističe Miličić, koji ne isključuje mogućnost novog rasta cijena.

Proizvođačima se, upozorava naš sagovornik, najavljuje poskupljenje električne energije za 60 do 70 posto.

Osim troškova proizvodnje, uzroci pokupljenja jaja su ovaj put više tržišne prilike, odnosno odnosa ponude i tražnje. Nekada inputi ne utječu na prodajnu cijenu. Jaje je proizvod ograničenog roka trajanja, a kokoške nisu programirane. Često se jaja prodaju po nižim cijenama od cijene koštanja. Naglašava i da se u BiH trenutno prodaju jaja po najnižim cijenama u Evropi. Problema sa uvozom nema, jer su cijene i u regionu skočile, pa su jaja skuplja izvan BiH i nema potrebe da se uvoze.

A u javnosti se pojavila informacija da su proizvođači mlijeka iz Tuzlanskog kantona najavili mogućnost povećanja otkupne cijene mlijeka, što bi dovelo i do većih cijena mlijeka na policama. No, Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK-a, kaže da trenutno nema značajnijih promjena. Ako dođe do poskupljenja kukuruza, doći će do rasta cijena koncentrata i onda će se vjerovatno tražiti povećanje otkupne cijene mlijeka.

- Međutim, otkupljivači već smanjuju otkupnu cijenu za dva feninga i poslali su obavijest proizvođačima, a kao razlog su naveli veću proizvodnju, objašnjava Bulut.

Ističe da to primarnim proizvođačima ne ide u prilog. I suša je uradila svoje. Bulut naglašava da je u SBK-u otkupna cijena mlijeka od 70 do 90 feninga.

Dobit će sve reći

- To je vrlo mala otkupna cijena mlijeka, tako da sada neko traži poskupljenje u trgovinama, nerealna je stvar. I ovako su cijene mlijeka prevelike, jer nama se plati otprilike 80-90 feninga za litru mlijeka, a mlijeko se u trgovini prodaje za 2,5 maraka i to je obrano mlijeko. Na deset litara mlijeka otprilike se ima 3 do 4 kilograma pavlake koja se prodaje za 10 KM i neko tu uzima dobru maržu. To će se pokazati na kraju godine, kada će se znati koja je dobit otkupljivača, a ona svake godine bude milionska, ističe Bulut.

Naglašava da je proizvođač u problemu svakako, te da bi se trebalo uraditi nešto kako ne bi došlo do smanjenja otkupne cijene. U suprotnom, uz najavljeno povećanje troškova, doći će ili do smanjenja ili do prelasku na drugu proizvodnju.