Hodočasnici iz Drvara posjetili mjesto "CRKVINE" kod Vesele Straže

Razlog posjeta Veseloj Straži je jednodnevna duhovna obnova i posjeta srednjovjekovnoj bosanskoj crkvi. Hodočasnike u Veseloj Straži dočekao je domacin Husein Smajić koji im je izrazio dobrodošlicu te ih srdačno pozdravio.

Gosti su imali i vremena za pitanja, a potom im je pružena prilika za osobnu molitvu.

Da bi se mogao razumjeti istorijski aspekt crkve i "Vesele Straže" grada treba malo posegnuti i prema istorijskim izvorima.

U toku srednjeg vijeka prostor Skopaljske kotline predstavljao je intergralni dio Bosne, a prvi spomen Uskoplja nalazi se u ljetopisu popa Dukljanina iz IX st.Kao i u Povelji kralja Bele IV iz 1244.godine.Iz ovog perioda su i ostaci starih gradova:Vesela Straža ,Kaštel,te Susjed grada,gdje su često boravili bosanski kraljevi sa porodicom.

U srednjem vijeku prostor skopaljske kotline postaje tranzitna zona za karavane koji su se često zadržavali ovdje nudeći svoje proizvode na godišnjim sajmovima.

"Srednjovjekovni utvrđeni gradovi Bugojna kao potencijal za razvoj turizma"

Velik potencijal koji treba u potpunosti iskoristiti je Husein Smajić

Kopajući jezero, naišao je na temelje neke građevine, za koju je pretpostavljao da je crkva u pitanju, ali je to bilo toliko zatrpano da se nije ništa vidjelo dok se nije počelo otkopavati.

Crkva i ispod koje se krila grobnica je sagrađena u 14. ili 15. vijeku, ali nije poznato kada je srušena.

Na toj lokaciji Husein Smajić sačuvao je ostatke srednjovjekovne crkve u kojoj je, pretpostavlja se, 1406. godine održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije, izgradio je konobu koja treba da bude na usluzi ljudima i turistima koji će u budućnosti posjećivati staru i novu crkvu.

Prilikom otkopavanja temelja srednjovjekovne crkve pronađeno je 12 tijela pokojnika, kao i dvojna grobnica u kojoj je bio skelet s dijelovima tkanine protkane zlatnim lamelama. Pronađena su dva dječija skeleta, kao i stećci u formi monolitnih ploča, koji su bili dislocirani s primarnog položaja, ali i dijelovi posude u kojoj se čuvala sveta voda, dijelovi kamene vodovodne cijevi...

Grad je podignut u periodu 14 stolječa."Polovinom 15 stolječa,spomenuta Vesela Straža u dosta dokumenata"Tako kroničar Lašvanin zna da je tu bio i manastir i da je tu kralj bosanski Ostoja održao 1406 godine franjevačku skupštinu.Neka nam ovaj citat iz članka Đoke Mazalića posluži kao orjentir za lokaciju ovog objekta.To je bio franjevački manastir "CRKVINE"koje se nalaze na putu za Pršljane.Svega 400-500 metara uzvodno Pršljanicom od početka livada,na desnoj strani pomenutog potoka.Istina ,i u Seonoj je postojalo starije naselje. Ovi lokaliteti su zlata vrijedni za razvoj turizma u Bugojnu.

Po svom vjerskom i kulturnom naslijeđu, Bugojno spada među bogatije gradove BiH.

U Bugojnu djeluju tri velike vjerske zajednice, a svaka od njih ima svoja značajna svetišta. Međutim, općina nedovoljno radi na promociji vjerskog turizma,npr...Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom pet stotina godina. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od Bugojna ,i nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad). Ostaci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Očuvana kaldrma, dio puta sa Kupreške visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva.

Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Iz perioda tursko-osmanlijske uprave najznačajniji spomenici suSultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula Sulejmanpašića kula. Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino.

Bugojno spada u bh gradove, koji nisu izrasli iz osmanske urbane tradicije, zbog čega njegov razvoj krajem XIX. i početkom XX. stoljeća posjeduje karakteristike drukčije od osobina gradova, koji su nosili duboko urezane odlike duge historije orijentalno-islamskog i orijentalno-balkanskog grada. Grad Bugojno ima veliki turistički značaj za Bosnu i Hercegovinu, te se njegove vrijednosti ogledaju u mnogobrojnom zelenilu, šumskom bogatstvu, mnoštvom autohtone divljači, prelijepim rijekama, pritokama i jezerima, prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim spomenicima i znamenitostima, ali također i gostoprimstvom domaćina, koji su ovaj bugojanski kraj svrstali u veoma atraktivnu i kvalitetnu turističku destinaciju.

Cilj je potaknuti relevantne institucije i organizacije da sveobuhvatno sagledaju mogućnosti provođenja u praksi Plana razvoja turističkih proizvoda na području Bugojna.