Većina naših odlikaša ne zna podijeliti dva broja 


Priča nije tako jednostavna kako se čini, a rezultati koje naši učenici imaju na relevantnim međunarodnim testiranjima su i više nego loši. 

''Tradicionalni načini izvođenja nastave koji su u našoj državi još uvijek dominantni više pripremaju djecu za prošlost nego za budućnost'', kazala je za Bljesak.info Maja Stojkić, ravnateljica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

Bio je to naime odgovor ravnateljice ove Agencije na naše pitanje ''koliko BiH nazaduje u prilagodbi obrazovnog sustava s europskim trendovima i potrebama suvremenog doba?''

No, priča nije tako jednostavna kako se čini, a rezultati koje naši učenici imaju na relevantnim međunarodnim testiranjima su i više nego loši. Razloga je mnogo a u skladu s tim javljaju se i brojna pitanja, na koja se odgovori tek naziru. 

Hiperprodukcija odlikaša 

Jedno od njih postavila je upravo Maja Stojkić. Naša sugovornica se pita ''kako zemlja s hiperprodukcijom odlikaša može imati rezultate ispod međunarodnog prosjeka u istraživanjima koja traže praktičnu primjenu znanja, ako djeca ne uče samo za ocjenu?''.

Dakle, uče li nam djeca samo za ocjenu a ne za znanje – odgovor je dalo i PISA istraživanje u kojem su učenici iz BiH prvi put sudjelovali 2018.  Rezultati istraživanja su pokazali veliko zaostajanje naših učenika za učenicima u Europskoj uniji.

Petnaestogodišnjaci u BiH, u prosjeku, zaostaju tri školske godine u odnosu na vršnjake iz Europske unije. Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne posjeduje funkcionalnu čitalačku pismenost, odnosno razumijevanje i interpretaciju različitih vrsta tekstova.

Žaneta Džumhur, PISA državni koordinator, tada je predstavila rezultate 15-godišnjka iz Bosne i Hercegovine, koji su sudjelovali u istraživanjima PISA 2018. "Učenička postignuća u PISA 2018.

u BiH pokazuje da je prosječno postignuće u matematici 406 bodova, u čitanju 403, a u znanosti 398 bodova, što je ispod OECD prosjeka. Iz prirodnih znanosti je najlošije postignuće. Rekli bismo da se radi o tri godine školovanju razlike, i ako to predstavimo u razumljivijem obliku, u OECD zemljama radi se o 15-godišnjacima a u našoj zemlji bi to bili učenici koji su 12-godišnjaci i koji pohađaju sedmi razred osnovne škole", iznijela je podatke Džumhur.

Da smo ispod europskog prosjeka jasno je odavno, no da se približimo rezultatima učenika iz razvijenih zemalja – čini se ne činimo mnogo. Ili ono što činimo još uvijek nije dovoljno.

''Kako bi današnja škola omogućila djeci da se optimalno razvijaju, potrebno je naučiti učenike kako učiti, odnosno promijeniti način učenja, poučavanja i vrednovanja učenikova rada'', mišljenja je Stojkić.

Osvrnuvši se na rezultate PISA istraživanje profesor matematike i informatike u Drugoj gimnaziji Mostar, ujedno i predsjednik Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju CERIT - Anes Hadžiomerović kaže da je ''istraživanje pokazalo da imamo izvrsne pojedince među učenicima''.

Njegovi učenici su inače svjetski prvaci u robotici. Kao mentor bh. robotičke reprezentacije i netko tko je vidjeo kako to rade svjetske sile, koliko EU zemlje ulažu u znanje i razvoj obrazovanja – mišljenja je da naši obrazovni programi nisu toliko loši, ali su dosta opširni.

''Uči se dosta nepotrebnih stvari koje su davno prevaziđene'', kaže Hadžiomerović.