Velika Britanija postale europski rekorderi po broju vakcinisanih osoba


U vrijeme kad je Izrael već uspio Pfizerovim cjepivom zaštititi polovinu stanovništva, kada Kina štanca doze i na kredit ih dijeli siromašnijim svjetskim zemljama, kada Rusi svima nude svoj Sputnjik V i kada su Srbija i Velika Britanija postale europski rekorderi po broju cijepljenih osoba, zemlje Europske unije – među njima i Hrvatska – još uvijek čekaju da cijepljenje u njihovim dvorištima uzme šireg maha.

Zeznuli su praktički svi. I američki Pfizer, koji je cjepivo koje je trebalo biti isporučeno u EU netom nakon pobjede Joea Bidena preusmjerio ka SAD-u. I britansko-švedski farmaceutski div AstraZeneca, koji je sa Sveučilištem u Oxfordu – i uz izdašnu financijsku injekciju iz Bruxellesa – razvio cjepivo, a onda otkrio da ne može isporučiti onoliko doza koliko su se obavezali u ugovoru s Unijom.

Ali ih mogu isporučivati Velikoj Britaniji.

I same države članice Europske unije snose svoj dio krivnje, kasneći zbog međusobnih rasprava nekoliko tjedana s narudžbom prvih količina cjepiva. Na koncu, ni Europska agencija za lijekove nije brzala. Odobrila je cjepiva nakon što su to učinili Britanija i SAD.

U čitavom tom kolopletu poteza, odluka, okolnosti i interesa Europska unija ostala je kratkih rukava. Barem kad je o prvom valu cijepljenja riječ.