U Kupresu se obratili Milanović i ratni zločinac Tihomir Blaškić
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ocijenio je kako je oslobođenje Kupresa 1995. godine bio početak kraja agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Milanović je to izjavio na svečanosti obilježavanja 28. godišnjice vojne operacije Cincar u kojoj je oslobođen Kupres i veći dio Kupreške visoravni.
- Ovakve stvari ne smijemo zaboraviti, a da ne bismo zaboravili, moramo ponavljati. Ovo je bio početak one slavne Oluje i operacija koje su uslijedile iza nje, Južnog poteza i Maestrala u kojem su skoro do polovine desetog mjeseca 1995. godine, u sudjelovanju s Armijom BiH; a danas tog savezništva i prijateljstva kao da nikada nije ni bilo; i djelovanjem hrvatskih gardijskih brigada i domobranskih brigada, gardijskih brigada HVO-a i vojne policije, oslobođen je prostor kojim ne samo da je završen rat, nego smo natjerali tadašnjeg neprijatelja da sjedne za pregovarački sto, a svaki rat završava pobjedom, ako ne završi pobjedom, on traje svjesno ili nesvjesno - kazao je Milanović.
Dodao je kako treba čuvati demokratsku Bosnu i Hercegovinu.
- Za nju se treba boriti, ne vojnim sredstvima, ne jezikom mržnje, ne isključivošću, nego upornim ponavljanjem. Pravna poslovica kaže "Ko previše dokazuje, ne dokazuje ništa". Ne možeš se umoriti od dokazivanja, svaki validan dokaz, svaki logičan dokaz ima dodatnu vrijednost - kazao je Milanović.
Cjelodnevni program obilježavanja 28. godišnjice oslobođenja Kupresa počeo je svetom misom za poginule branitelje. Uslijedio je svečani mimohod branitelja kroz grad do središnjeg spomen obilježja gdje su položeni vijenci i upaljene svijeće za žrtve Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.
Na ovom obilježavanju obratio se i ratni zločinac Tihomir Blaškić.
Blaškić je govorio o ratnim podvizima i taktičkim ratnim manverima. Nije govorio o zločinima za koje je osuđen. Blaškić je kazao da mu je to prvi put da se obraća.
Tihomir Blaškić je optužen na osnovu individualne krivične odgovornosti i po komandnoj odgovornosti za zločine koje su hrvatske snage počinile od maja 1992. do januara 1994. nad Bošnjacima tokom etničkog čišćenja Lašvanske doline, što uključuje zločine protiv čovječnosti (član 5 – progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi), teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. (član 2 – namjerno ubijanje, masovno razaranje imovine, nečovječno postupanje, uzimanje civila za taoce, nanošenje teških patnji), te kršenja ratnih zakona i običaja (član 3 – protivzakoniti napadi na civile i civilne objekte, razaranje vjerskih objekata, ubistva). U inicijalnoj optužnici "Lašvanska dolina" od 10. novembra 1995. je optužen zajedno sa još pet optuženika Darijem Kordićem, Marijem Čerkezom, Zlatkom Aleksovskim, Ivanom Šantićem i Perom Skopljakom, da bi se nakon presuda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu optužnica razdvojila.
Blaškić se dobrovoljno predao 1996. godine, a 2000. godine je osuđen na 45 godina po svim tačkama optužnice, da bi nakon žalbenog postupka bila izrečena konačna kazna od devet godina zatvora. Iz zatvora je izašao 2004. godine, prenosi N1.