Skeniranje i video nadzor već na idućim izborima?
Digitalizacija izbornog procesa Uz potporu EU do transparentnijih i efikasnijih izbora u BiH
Digitalizacija izbornog procesa u BiH je nužna, no vjeruje se da će političke stranke i tu ''pronaći prečicu'' za malverzacije.
Pitanje izbornog procesa jedan je od ključnih prioriteta BiH, od ukupno 14 na putu prema Europskoj uniji, koja će nastaviti pritisak u tom segmentu i paralelno biti lojalni partner u pružanju pomoći.
U kontekstu pomoći EU provođenju izbornog procesa u BiH, Veleposlanik Johann Sattler šef Delegacije Europske je najavio projekt elektronske identifikacije osobnih dokumenata birača, što je, prema njegovim riječima, uočeno kao osnova izbornih zloupotreba uz prijenos izbornog materijala nakon što se zatvore birališta.
Savršeni sustav malverzacije naših političara
No, politička analitičarka Tanja Topić pita se koliko bi stvarno ovakav projekt doprinio transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u BiH. Smatra da su političke stranke koje su na vlasti do savršenstva dovele sustav malverzacija, tako da bi ''i ovdje pronašli prečicu''.
Izlaz iz ovog ''uigranog sustava'' vidi u kaznenoj odgovornosti počinitelja izbornih prevara. ''Izbori se završe puno ranije nego na sam dan glasanja. Temeljno je uspostaviti sustav u kojem će počinitelji tih djela završiti u zatvoru, što bi podiglo svijest i odgovornost kako političkih aktera tako i građana'', kazala je Topić .
Da je izborni proces u Bosni i Hercegovini poprilično anakron, i kao takav podložan brojnim malverzacijama smatra i politolog s Filozofskog fakulteta u Mostaru Ivan Kraljević. Ističe, koristimo gotovo isti sustav glasovanja i brojanja glasova kao na prvim višestranačkim izborima kojima smo zakoračili u demokraciju prije više od tri desetljeća
Nema sumnje, kaže, kako Bosna i Hercegovina u ovom trenutku potrebuje veću transparentnost, sigurniji proces glasovanja i efikasnost izbornoga sustava. No ističe, pravo je pitanje postoji li potencijal za takvo nešto s posebnim naglaskom na digitalizaciji izbornoga procesa o kojoj se tek sporadično govori.
''Razlozi su, ponajprije, financijske prirode i izdašnih troškova koje bi digitalizacija (u određenom segmentu) izbornoga procesa zahtijevala. S druge strane, nalaze se i sigurnosni razlozi jer nam nitko ne može jamčiti kako će određena tehnička rješenja doprinijeti većoj političkoj participaciji i vraćanju poljuljanog povjerenja u sami izborni proces'', smatra Kraljević.
Skeniranje i video nadzor već na idućim izborima?
Bez uvođenja skeniranja otiska prsta, skeniranja biračkog listića i video nadzora rada biračkog tijela, smatra Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, ''ne možemo razgovarati o pitanju transparentnosti i demokracije izbornog procesa''.
Ovo bi se, ističe, moralo uvesti već na sljedećim izborima.
''Već postoje pilot projekti koji su nuđeni Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) i parlamentarnom odboru u državnom parlamentu koji je odgovoran za izborni proces. Ali sve je odbijeno. Postoje softverska i hardverska rješenja kako jeftino i učinkovito riješiti izborni proces. To je stvar dobre volje ljudi koji sjede u Parlamentu, a njima nije u interesu da se to riješi'', kazao je Raguž.
Raguž ističe, to nije u interesu ''velikih stranaka''.
''Znamo tko kontrolira izborni proces, to su velike stranke kojima je u interesu da što više malverzacija bude na biračkim mjestima, jer bez tih malverzacija ne bi imali ovoliki dio kolača ni u državnim, federalnim i županijskim skupštinama kakav sada imaju'', kaže Raguž.
Za predsjednika Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Grada Mostara Vlatka Marinovića projekt koji predlaže EU, ukoliko se isti doista provede na ozbiljan način, vjerojatno bi značajno utjecao na legalnost samog izbornog procesa. No ističe, ne bi se trebali pretjerano zanositi s konačnim učincima takvih isključivo tehničkih izmjena izborne regulative u ovakvoj BiH.
Ističe, tu se samo radi o standardnim tehničkim mehanizmima zaštite legalnosti izbornih procesa.
''U normalnim europskim zemljama te stvari nisu uopće predmet rasprave, jer su na snazi stalne tehničke izmjene i poboljšanja izbornog procesa, koje više ovise o stupnju društvenog razvoja određene države i količini uloženog novca u sam izborni proces u smislu digitalizacije i brzine obrade izbornih rezultata'', kazao je za Marinović.