SMRTONOSNA SAMOĆA


SMRTONOSNA SAMOĆA

Biti usamljen gore je od pušenja 15 cigareta dnevno

Među vijestima koje su depresivne, ali nisu baš neko iznenađenje, dolazi i ova o istraživanju 20.000 Amerikanaca koje je otkrilo da su mladi ljudi usamljenijih od svojih baka i djedova. Po riziku za zdravlje usamljenost je već postala kronična bolest.

Za generaciju Z (18 do 22) rezultat je najgori, s bodovima za “usamljenost” negdje oko 48, dok su ljudi iznad 72 godine postigli oko 39.

A daleko najgore je otkriće da usamljenost ima isti učinak na smrtnost kao pušenje 15 cigareta dnevno, čime usamljenost predstavlja veći zdravstveni rizik od pretilosti.

Nacionalno istraživanje, koje je provelo zdravstveno osiguranje Cigna, puno je takvih “veselih” činjenica.
“Kako ste dobivaju bodovi za usamljenost?”, vjerojatno se pitate. To je zapravo utemeljeno na Ljestvici usamljenosti, upitniku od 20 pitanja kojina se osobno procjenjuje usamljenost i društvena izoliranost, koji je osmišljen na Sveučilištu UCLA.

Studija otkriva i da mladi ljudi s najvišim stopama korištenja društvenih medija imaju isti osjećaj usamljenosti kao i oni koji ih uopće ne koriste.

Smisleno druženje
“Smislena društvena interakcija je ono od čega se ljudi osjećaju bolje”, kaže izvršni direktor tvrtke Cigna David Cordani. A buljenje u nečiji profil ili smiješne snimke s mačkama ili malom djecom ili gdje ljudi padaju ili… očito ne spada u to.

Dakle, u upitniku je više od polovice ispitanika generacije Z stavilo kvačicu kod deset od 11 osjećaja povezanih s usamljenošću, dok je više od 90 posto ljudi starijih od 72 godine izjavilo da se osjećaju “povezani s drugima”.
Ako se pitate kako su došli do analogije s cigaretama, to je zato jer usamljenost dovodi do stresa, a kronični stres vodi do kroničnih upala. Veselju nikad kraja. Znog toga ima sve više liječnika koji traže da se usamljenost kategorizira kao kronična bolest.

Istraživanje, međutim, otkriva načine na koje se mogže ublažiti usamljenosti. Prilično su očiti: spavati, provoditi vrijeme s obitelji, vježbati i ne rade previše, što je sve lako reći, ali je teže, znate, zapravo napraviti.
Sve te aktivnosti znače da morate odložiti telefon, čak i ako studija izričito ne tvrdi da nam društveni mediji uzrokuju depresiju, to već znamo iz prethodnih studija.

S druge strane, pogledajte vašeg djeda i baku. Možda nemaju pojma što se događa na internetima, ali ih zbog toga sigurno neće požderati stres.