Čeka li BiH “savršena oluja”?

Kako navodi ekonomista Anto Domazet u velikom broju država, čak i članica EU nema demokratske većine za promjene politika okolinske održivosti. Izgleda, ističe,  da Zeleni plan EU djeluje samo kroz mehanizam financijskih subvencija i poticaja iz bogatih fondova EU.

Za BiH, naglašava Domazet,  ako se i desi potreban preokret u strategijama, regulativi, institucijama, restrukturiranju rudnika i investiranje u u obnovljive  izvore, pitanje je hoće li biti kasno prije nego se pojavi “savršena oluja”.“To je scenarij u kome izostaje potrebna energetska tranzicija, a građani i privreda su pod vanjskim utjecajima prinuđeni da joj se u kratkom roku prilagode zbog čega dolazi do teških ekonomskih i socijalnih posljedica po njih i radnike u termoenergetskom sektoru”, ističe Domazet uz objavu grafikona koji je prenesen iz Transition Report 2022-2023, nedavno objavljene publikacije EBRD.

I Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za oblast energetike je ranije za BUKU spominjao dva scenarija, a jedan od njih je upravo “savršena oluja”.

Kako je pojasnio, većina zemalja je do sada odlučila kada napušta proizvodnju uglja – Makedonija 2027., najkasnije 2030., Crna Gora 2035., Ukrajina 2050., dok BiH tu odluku još nije donijela. Iz tog razloga, naveo je Miljević,  pred BiH su dva scenarija. Jedan je da se pokuša napraviti tzv. održiva tranzicija – odredimo datum, napravi plan kada se i šta zatvara, krene sa razvijanjem drugih planova razvoja, programa za druge investicije, nove poslove, preobuku ljudi, za otvaranje novih radnih mjesta….

To se, kaže Miljević, zove održiva tranzicija.

Drugi scenario je “savršena” oluja, kada pod uticajem tržišta morate staviti ključ u bravu.“To je scenarij ‘Aluminijuma’  u Mostaru. Godinama se znalo da je Aluminijum u problemima, ništa se nije  rješavalo, niti se pristupilo rješavanju i samo je jedno jutro  2.500 radnika osvanulo na ulici. To je savršena oluja. Nama se u energetskom sektoru sprema savršena oluja, jer se svi ponašaju kao da se ništa ne dešava”, ističe Miljević, dodajući da novca za energetsku tranziciju ima dovoljno, te da je samo EU  kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan i Ekonomsko-investicioni plan spemila 9 milijardi eura bespovratnih sredstava, od čega preko jedne trećine sredstava za energetsku tranziciju. Pored toga, naglašava, postoji još čitav niz fondova, a i u Glazgovu, na skupu UN-a o klimatskim promjenama formirani su novi fondovi koji bi trebalo da pomognu nerazvijenim zemljam i  zemljama u razvoju da izvrše tu tranziciju. Prema tome, zaključuje Miljević, novaca ima, potrebno je samo još znanje i volja.

(Buka)