BiH će nedostajati 150.000 radnika: “Šta će biti s penzijama i budžetima?”


Da li zemlje regiona uvoze radnu snagu u nedostatku kadra na domaćem tržištu rada? Koja su deficitarna zanimanja u Srbiji, u Bosni i Hercegovini, a koja u Hrvatskoj? U Hrvatskoj, preporuke za 2023. godinu kažu – treba upisivati više zidara, konobara, kuvara i ostalih trogodišnjih zanimanja. U Srbiji za istu branšu nude iznadprosečne plate, pa je šefu kuhinje ponuđena zarada u iznosu većem od 3.000 evra. Bosnu i Hercegovinu stručnjaci napuštaju i odlaze u zemlje EU u potrazi za boljim uslovima i primanjima, pa tako ovoj zemlji fali bravara, trgovaca, konobara, kuvara i vozača kamiona.

 

“Zanat vrijedi zlata”

O ponudi i tražnji na tržištu rada, naročito u letnjoj sezoni, u Temi jutra govore Tanja Jakobi iz Centra za istraživanje javnih politika, Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Suad Ećo, Udruženje poslodavaca FBIH.

“Svaki zanat zlata vredi, a sada u ovim uslovima kada je moguće da ljudi daleko više mogu da putuju i da se zaposle u drugim zemljama, pre svega u Njemačkoj koja toliko menja uslove rada da bi privukla radnu snagu, onda ta zanimanja govore sve jezike. Za mnoga stručna zanimanja potrebno je da govorite neki jezik imate licencu, ali imate ova zanimanja gde imate jedna standard i lako možete da se uklopite u tržište rada. Na našem gde su najmanje plate onda imate manjak radne snage. Vrlo mi je interesantno da sada viđam ponude za poslove kao što magacioner da se kaže ‘dobit ćete 26 godina godišnjeg odmora, dva dana slobodna tokom nedelje’. To su sve poslovi u kojima su poslodavci do jučer radnicima davali toliko loše uslove rada i govorili ‘svako kome se ne dopada može da ide i doći će neko drugi’. Promenilo se to da ljudi neće da rade te poslove pod tim uslovima ili su otišli. Sada viđamo ljude iz inostranstva koji preuzimaju te poslove”, kazala je Jakobi za N1.

Suad Ećo u Novom danu je rekao kako nedostatak radne snage u BiH je uzrokovan, prije svega, odlaskom radno sposobnog stanovništva u zemlje regije poput Hrvatske, ali i Austrije i Njemačke koja je liberalizirala svoje tržište rada i lako možete doći do radne dozvole, ali i zbog bljeg standarda, uslova života i plaće.

“Trebamo raditi na boljim uslovima rada, standarda života i povećanju plaća. Nedostaje stručnih zanimanja – obrazovna politika ne prati tržište rada. Imate veliki broj nezaposlenih, a poslodavci imaju problem kako pronaći radnu snagu. Postoji problem između nezaposlenih i poslodavca kako bi se podmirio nedostatak. Mislim da će se taj trend nastaviti, u narednih 5 godina nedostajat će 150.000 radnika. Da li ćemo uspjeti riješiti putem aktivnih mjera zapošljavanja i reformi tržišta rada ili ćemo morati da liberaliziramo tržište rada i prepustimo ta radna mjesta nekima kojima je BiH ‘zapad’ – zašto da ne. Hvala Bogu pa smo došli u poziciju da građanin BH može birati gdje će radit i u kojoj zemlji. Migracija je bila uvijek prisutna, ali moramo voditi računa da poslodavci mogu što lakše doći do uposlenika s ciljem razvoja ekonomije i države. U nekim situacijama se krivica prebacuje na poslodavca pa određenim institucijima bude drago što ljudi odlaze. Ako se nastavi ovako i ostanemo bez radnika, šta će biti sa penzionerima? Ko će puniti budžet? Šta će biti s upisom djece ako bude nedostajalo djece za škole, šta će biti sa studentima? To je lanac koji bi se otvorio i treba raditi prevashodno na tome da zadržimo građane u svojim državama. Ne mogu poslodavci sami utjecati na mjere zapošljavanja, na on na šta se žale zbog čega napuštaju zemlju – sigurnost, zdravstvo, obrazovanje, atmosferu koja se izražava pogotovo zadnjih godina i to najviše tjera ljude iz svojih država”, kazao je Ećo.

 

Bez slobodnih dana tokom sezone

Hrvatska se muči s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu i turizmu iako se plaće kreću od 600 do 1.300 eura. Brnardić kaže – plaće su još niske.

“U sezoni se najviše vidi nedostatak radnog stanovništva, lli ne dolazi do poboljšanja uvjeta rada. Ono zbog čega hrvatski radnici odlaze na sezonu u Austriju jeste slobodna dan. Ako radite u Hrvatskoj u sezoni, ne možete očekivati da će se ispoštovati norme, da ćete imati period dnevnog ili tjednog odmora, biti plaćeni za prekovremeni rad itd. To je nešto na čemu treba poraditi. Nedostatak radnika u turizmu i ugostiteljstvu izravna je posljedica i loših uvjeta rada”, kazala je.

U Srbiji je sve više stranih radnika pa tako u hotelima na pozicijama sobarica u pravo rade strankinje. Problem je nepoštivanje njihovih radnih prava.

“Dolaze različitim putevima i zauzimaju mesta koja ljudi iz Srbije neće da rade. Treba da se borimo protiv toga da kažemo ‘to su migranti, ne tiču me se njihova prava, mene se tiču moja’. Oni trebaju da uživaju ista prava kao i mi”, istakla je Jakobi.

 

Kako do radnih dozvola i istih prava

Ećo ističe kako u BiH nedostaje radnika u građevinskom, proizvodnom, turističkiom i IT sektoru. Problem su procedure izdavanja radnih dozvola za strance.

“Uvoz radne snage jako kompleksna procedura. Ove godine je 3.500 kvota koju je raspisala Agencija za rad i zapošljavanje, a treba nam 50.000 radnika. Za radnu dozvolu u FBiH treba šest mjeseci, a u RS 20-ak dana”, naveo je.

 

U Hrvatskoj je gorući problem deficiti zdravstvenih radnika i njegovatelja.

“Uvjeti u zdravstvu su sve gori. Liječnici rade preko 350 sati prekovremeno i jedna velik dio obiteljskij liječnika će se umiroviti, a ne znamo ko će ih zamijeniti.  Niz je anomalija u sustavu i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”, zaključila je Brnardić.

 

N1