Kako na najbolji način iskoristiti turistički potencijal Bugojna?


Bugojno mnogo toga može ponuditi na turističkom planu, ali potencijal leži neiskorišten.

Do prije petnaestak godina za 95 posto ljudi turizam u BiH i na zapadnom Balkanu svodio se na odlazak na more, a sada se stvari mijenjaju. Ljudi postaju svjesni koliko su aktivnosti bitne za njihovo zdravlje”

Smatramo da je za bugojanski turizam najvažnija osovina Ajvatovica– Gradina – Crkvine u predgrađu nekadašnjeg srednjovjekovnog utvrđenja “Vesela Straža” kod Bugojna,Susid,u Bugojnu djeluju tri velike vjerske zajednice, a svaka od njih ima svoja značajna svetišta ,a da prostor koji se nalazi oko i unutar tog područja mora osjetiti dobrobit od turizma te da mora biti u stanju zadržati turiste što je moguće duže.

“U svoj toj priči najbitniji su ljudi i ideje, ne treba se kopirati ostale destinacije niti očekivati rezultate preko noći zadajući sebi neke nerealne ciljeve. Bugojno moramo prilagoditi modernim modelima turizma, animirati ljude. Najvažnija je komunikacija na lokalnoj razini, potrebno je okupiti kvalitetne ljude i puno stvari se može uraditi”

Navike turista su se promijenile, a u novim okolnostima Bugojno ima šta ponuditi, od prirodnih ljepota, kulturnog i povijesnog naslijeđa do avanturističkog turizma.

“Potrebno je obogatiti sadržajem jezera i rijeke, po mogućnosti napraviti šetnicu koja bi povezala Bugojno s jezerom u Zanesovići, napraviti i urediti pješačke staze uz Vrbas, koje bi onda služile za relaksaciju i aktivnosti. Imamo vodu, ali ne živimo turistički od nje “

Imamo itekako otvoren potencijal i za kulturne manifestacije. Mi imamo tri tradicionalne manifestacije,koje se međusobno ne reklamiraju, a sigurno je da to mogu i tako bi privukle još više turista.

Kako bi se kompletna turistička ponuda što više približila javnosti potrebno je pokrenuti izradu digitalne mape.

Interaktivna mapa koja  sadržava  podatke o restoranima, hotelima, prirodnoj i kulturnoj baštini, te događajima.

Vrijeme je da na digitalan način počnemo upravljati i promovirati Bugojno. 

Cilj je potaknuti relevantne institucije i organizacije da sveobuhvatno sagledaju mogućnosti provođenja u praksi Plana razvoja turističkih proizvoda na području Bugojna. Jasno je da potencijal postoji, te da brojni turisti imaju šta da vide u gradu na Vrbasu. Mnogi turisti do sada su zaobilazili Bugojno, nije bilo ideje ko će im šta pokazati, ko će ‘osvojiti’ njihova srca I dovesti mnoge druge, kako to ide u turizmu.

U Bugojnu, pod jednim starim nišanom leži najveća legenda i to pod nišanom starim nekoliko stotina godina a mnogi to i ne znamo bosanskom junaku Bojičić Alija

Žrvanj pronađen na arheološkoj lokaciji Gradina Pod kod Bugojna je prahistorijsko naselje. Pripada gradinskom tipu naselja.
Smješteno je na jednoj izbočini iznad riječice Poričnice. Najstarije naselje je pripadalo eneolitu, a postojalo je i kroz bronzano i željezno doba.
Prikazuje visoku organizovanost, što nam potvrđuje pravilan raspored kuća, komunikacije i trg u sredini naselja.
Unutrašnjost kuća bila je dosta siromašna. U kućama se nalazilo ognjište, veliki lonci, ostalo zemljano posuđe, nešto oruđa i oružja, te po koji dio jeftinog namještaja.
Gotovo obavezan dio namještaja je bio vertikalni tkalački stan. Na ovoj gradini jedno od najznačajnijih pronalazaka je Bugojanska vaza.
Žrvanj pronađen na arheološkoj lokaciji Gradina Nalazište pokazuje da je i u to vrijeme obrada sjemenki bila već ustaljen iunapređen proces jer su otkrili da se blago pečene sjemenke bolje i lakše obrađuju. Do tada je već bio razvijen i metod obrade sjemenkinatapanjem prije sušenja i mljevenja.
 
U dolini rijećice Gračanice nalazio se Susid, kraljevski gradić.
 
Susid se nalazi kod sela Kordića. Susid se spominje po prvi put 1410. godine kada ga je Hrvoje Vukčić zajedno sa nekim drugim naseljima prodao nakon pokora ugarskom kralju. Susid (ponegdje Susjed), u historijskim izvorima i Sustich Vsopio i Sozzed) je srednjovjekovna utvrda u župi Uskoplje.
 
Nalazi se iznad kanjona Bunte kod Kordića u općini Bugojno. Osnova mu je četverokut. Na najvišoj koti nalazila se kula koja se koristila kao osmatračnica. Nije poznato kada i ko ju je sagradio. Neke legende Susid povezuju s kraljicom Katarinom, ali je ipak vjerojatnije da su Susid utemeljili lokalni feudalci.

Nekoliko se puta spominje u historijskim izvorima. Sredinom 15. stoljeća Susid je bio u posjedu hercega Stjepana Vukčića Kosače. Hercegu Stjepanu Susid i druge posjede potvrdili su poveljama aragonsko-napuljski kralj Alfons i rimski car Fridrik III. Već 1468./69. Osmanlije su osnovale nahiju Skopje sa Susidom i trgom Gračanicom. Od 1503.
Susid je i definitivno pod osmanlijskom vlašću. U drugoj polovici 16. stoljeća Susid gubi na značaju pa se tako početkom 17. stoljeća navodi kao napuštena utvrda. Za osmanske uprave Susid je ponekad imao posadu od pet vojnika na čelu s dizdarom. Utvrda je napuštena prije 1833. godine.
 
Crkvina (Grudine) u Čipuljiću, Arheološko područje Crkvina (Grudine) u Čipuljiću je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH. Nacionalni spomenik čini arheološko područje sa antičkim, kasnoantičkim i srednjovjekovnim ostacima građevina, kasnoantička i srednjovjekovna nekropola, sa pokretnim arheološkim materijalom koji je pohranjen u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.