Pola tone ‘mrtvog’ čelika iz svemira moglo bi u subotu izbrisati Beč sa lica Zemlje. Ili Budimpeštu, Bukurešt…
Pola tone ‘mrtvog’ čelika iz svemira moglo bi u subotu izbrisati Beč sa lica Zemlje. Ili Budimpeštu, Bukurešt…
Svemirski brod Kosmos 482, koji je tiho kružio oko Zemlje još od 1972. godine, sada se konačno vraća — i to nekontrolisano. Riječ je o sovjetskoj svemirskoj sondi teškoj gotovo 500 kilograma, čiji se pad na Zemlju očekuje već u subotu, 10. maja, unutar vremenskog prozora od ±14 sati oko 08:34 po britanskom vremenu.
Iako se šanse da će neko biti pogođen smatraju izuzetno malim, naučnici upozoravaju da bi udar u gusto naseljeno područje mogao biti smrtonosan.
Astronom dr. Marco Langbroek sa Tehnološkog univerziteta u Delftu izračunao je moguću putanju ponovnog ulaska Kosmosa 482 u atmosferu. Letjelica bi mogla pasti bilo gdje između 52 stepena sjeverne i južne geografske širine, što uključuje veliki broj svjetskih metropola.
- Evropa: London, Brussels, Beč, Budimpešta, Bukurešt
- Sjeverna Amerika: Philadelphia, Phoenix, Calgary, Havana
- Južna Amerika: Rio de Janeiro, São Paulo, Salvador, Natal
- Azija: Hiroshima, Sapporo, Fuzhou, Nagpur, Pyongyang
- Australija: Brisbane
U Ujedinjenom Kraljevstvu, linija rizika obuhvata sve južno od Cambridgea, Ipswicha i Milton Keynesa.

Zašto je Kosmos 482 poseban slučaj?
Letjelica je prvobitno zamišljena kao Venera 9, dio sovjetske misije ka planeti Veneri. Međutim, zbog neuspjeha raketnog motora, brod nikada nije napustio Zemljinu orbitu. Sovjetske vlasti su zataškale incident preimenovanjem letjelice u Kosmos 482, standardno ime za objekte koji ostanu u orbiti.
Tijelo letjelice se tada raspalo na četiri dijela, a najveći dio — sonda za slijetanje — ostao je zarobljen u eliptičnoj orbiti oko planete.
Specifičnost ovog svemirskog otpada leži u njegovoj robustnoj konstrukciji, dizajniranoj da preživi ekstremne uslove na Veneri. To znači da je mnogo otporniji od većine svemirskih ostataka i da bi mogao preživjeti prolazak kroz atmosferu, udarivši tlo bez sagorijevanja.
Meteoritski rizik sa sovjetskim potpisom
Dr. Langbroek upoređuje rizik sa udarom meteorita: mali, ali ne i nepostojeći. U najgorem slučaju, pad u urbano područje može izazvati značajnu štetu.
Za sada se pažljivo prati orbitalna dinamika Kosmosa 482. I najmanje promjene u brzini ili položaju mogu značiti drastične razlike u mjestu udara, pa su konačne prognoze još nesigurne.
Zaključak
Pedeset godina nakon neuspjele misije, Kosmos 482 bi mogao da napravi više problema nego što je ikada planirano. Dok svijet gleda prema nebu, pitanje koje ostaje jeste: hoće li se ovaj duh Hladnog rata vratiti u historiju tiho — ili sa snažnim treskom?
Otvoren konkurs za književnike: Za 'XIV Bugojansku vazu'...
Reakcija općinskog načelnika Edina Mašića na Saopštenje Udruženja...
Intervenisala policija u Zenici: Sukob u blizini Bilinog...
Lažna zelena tranzicija razara BiH i džepove građana...
Umro zločinac: 'Ratko Mladić mi je dao čokoladu...
UDAR NA DŽEPOVE RODITELJA: Koliko košta opremanje đaka...
Više od 200 građana u FBiH kažnjeno zbog...
Nastavak istrage u predmetu Donja Jablanica: Policija izuzima...
Veliki požar u fabrici za proizvodnju jahti u...
Lako je manipulirati onima koji ne postavljaju pitanja...
PORUKA KOJA JE STIGLA SALIHU IZ BEOGRADA: „ZAHVALNI...
Ponašanje na ulici ima puno pravila. Većina nam...







