Kako ušutkati aktivistu?

Među prvima koji su reagirali bila je Mirela Hajder. Prateći slične projekte u drugim općinama i susjednim zemljama, ona i drugi aktivisti strahovali su da će dolazak Lykosa donijeti zagađenje i nepopravljivo uništiti lokalne vodne resurse. Ono što, međutim, nije očekivala bila je kampanja njenog sistematskog ušutkivanja nakon što je odlučila javno progovoriti.

Sve je počelo kampanjom blaćenja u medijima bliskim vlastima, ponajviše na banjalučkom portalu Tanjug Srpska – mediju naklonjenom Vladi Republike Srpske, iako nepovezanom s nekadašnjom jugoslavenskom novinskom agencijom ili današnjim srpskim preduzećem istog imena. Kampanja, pojačana anonimnim nalozima na društvenim mrežama, prikazivala ju je kao stranog plaćenika čiji je cilj rušenje Republike Srpske. A onda je stigla policija.

“Tražili su nas ispred majčine kuće i dolazili na druga mjesta u Jezeru više puta”, prisjeća se Hajder. Policija je nju i njenog partnera, također aktivistu, pozivala na “informativne razgovore” zbog navodne klevete načelnice Jezera Snežane Ružičić. Hajder optužbe odbacuje, navodeći da se radilo o Ustavom garantiranoj kritici javne funkcionerke.

Uprkos pritisku, nije odustala. Nastavlja s kampanjom, iako se atmosfera u Jezeru, kako kaže, “gotovo više ne može izdržati”.

“Podršku uglavnom dobijam iz Banje Luke, s Ozrena, iz Brčkog, ali ne iz Jezera”, kaže ona. “Načelnica je ovdje stvorila takav teror da ljudi koji lajkuju moje objave mogu imati probleme, otkaze ili inspekcijske pritiske. Malo ko se usuđuje otvoreno stati uz nas, iako nas anonimno podržavaju.”

Većinu projekata povezuje jedno ime

U posljednjoj deceniji, globalna utrka za rijetkim mineralima pretvorila je Balkan u novo polje intenzivnih istraživanja. Dok kompanije i političari govore o investicijama i radnim mjestima, ekološke grupe upozoravaju na zagađenje, korupciju i zastrašivanje.

Većina projekata u Bosni i Hercegovini još je uvijek u istražnoj fazi, tragajući za nalazištima koja bi mogla biti komercijalno isplativa. Mnoge od njih povezuje jedno ime: Miloš Bošnjaković, poduzetnik rodom iz Tuzle, čija mreža firmi dominira istraživanjima u Bosni i Hercegovini i šire.

Lykos Balkan Metals je podružnica australske kompanije Lykos Metals Limited, koju je 2021. godine osnovao upravo Bošnjaković. Kompanija u Republici Srpskoj djeluje kroz tri podružnice: SNK Metali u Mrkonjić-Gradu, Šipovu i Jezeru; Medeni Brijeg u Petrovu i Doboju; te Braha Resources u Čajniču.

Aktivisti i mediji godinama optužuju njegove firme za netransparentan rad, uz niz sudskih postupaka koji su uslijedili. Kritičari tvrde da ih povezuje ista strategija: korištenje tužbi za klevetu i koordiniranih kampanja diskreditacije kako bi se ušutkali protivnici rudarenja.

Tužbe, blaćenja i šutnja

Do jeseni 2022. protesti u Jezeru okupljali su desetine stanovnika i podržavatelja iz Jajca, Šipova i Mrkonjić-Grada – općina unutar istog istražnog područja Sinjakovo kojim upravlja SNK Metali.

Uz Mirelu Hajder, proteste je organizirala i Amela Šabić Ahmečković.

“Situacija je kritična i ako vlasti ne odustanu od namjere da kopaju u prirodnom okruženju, ovo će prerasti u ekološki rat u cijeloj BiH”, izjavila je u februaru 2023. Ubrzo nakon toga, Lykos Balkan Metals ju je tužio za klevetu zbog javnog protivljenja rudarenju.

Njena advokatica Jovana Kisin Zagajac iz Banjaluke kaže da je tužba bila toliko besmislena da se klijentica pitala “zbog čega je zapravo tužena?”.

“To je suština SLAPP tužbi – da budu očito neosnovane, ali da izazovu strah zbog visine tražene kazne”, kaže Kisin Zagajac.

Kompanija je povukla tužbu nakon što je odbrana odgovorila, ali pritisak se nastavio.

Anonimni nalozi i portali nejasnog vlasništva, uključujući Tanjug Srpska, vodili su kampanju javnog linčovanja, u kojoj je, prema riječima advokatice, poticana nacionalna i vjerska mržnja.

“Nisu je predstavljali kao aktivisticu, već kao Bošnjakinju koja želi srušiti Republiku Srpsku”, kaže ona.

Šabić Ahmečković je 1. septembra 2023. podnijela krivičnu prijavu protiv nepoznatih počinitelja. Do danas nije dobila nikakav odgovor.

Prema riječima osoba iz njenog okruženja, pritisak i uznemiravanje ostavili su ozbiljne posljedice na njeno fizičko i mentalno zdravlje. Povukla se iz aktivizma i posvetila oporavku.

“Dovoljno je bilo samo lajkati”

Odmazda nije pogađala samo aktiviste. U slučaju Radice Milanović, bilo je dovoljno da lajka objavu.

Milanović je bila direktorica komunalnog preduzeća u Jezeru. Kaže da je nakon lajkanja objave Šabić Ahmečković o protestima postala meta, bila obilježena etničko-političkim kvalifikacijama, a potom su kolege pokušale stvoriti osnov za njenu smjenu.

Sporni ugovor je trebao biti potpisan 17. maja 2023, a već narednog dana, nakon što je odbila potpisivanje, Milanović je dobila otkaz. Tvrdila je da bi potpisom nadređeni dobili potpunu kontrolu nad njenim radom.

Isti obrazac na drugim mjestima

Slične tenzije izbile su u Doboju, na Ozrenu, gdje je Medeni Brijeg istraživao litij. Aktivista Zoran Poljašević i grupa “Ozrenski Studenac” uspjeli su zaustaviti istraživanja, ali je on ostao bez posla nakon medijske kampanje – ponovo u Tanjugu Srpska.

Sudski postupak traje, presuda kasni.

Grupa sada radi na proglašenju Ozrena za nacionalni park.

U Čajniču, podružnica Braha Resources ulazila je na privatna imanja bez dozvole, navode aktivisti. Pokrenuta je Facebook stranica “Zaštitimo Čajniče”, nakon čega je uslijedila društvena izolacija i politički pritisak. Kompanija je, prema podacima iz općine, donirala preko 30.000 KM lokalnim institucijama – što aktivisti smatraju kupovinom šutnje.

Povratak kroz nova preduzeća

Lykos i njegove podružnice nisu jedine kompanije povezane s Bošnjakovićem koje su pokušavale zastrašiti aktiviste. Poznat je i slučaj Hajrije Čobo protiv Adriatic Metals, međunarodno prepoznat kao SLAPP pokušaj.

Tužba protiv nje je odbačena.

Bošnjaković je u međuvremenu napustio upravljačke uloge i u Adriatic Metalu i u Lykosu. Ipak, 2025. ponovo se pojavljuje u Varešu kroz sarajevsku firmu “Seven Plus”, koja je dobila koncesiju za istraživanje hroma, iako prema finansijskim podacima nema ni prihoda ni zaposlenih.

Kontaktiran povodom ovog teksta, Bošnjaković je odbio dati izjavu.

Priča je nastala je kao dio edukativnog programa Škola novinarske izvrsnosti Mediacentra / Mediacentar School of Journalistic Excellence. Autori teksta bili su učesnici edukativnog programa.

Škola novinarske izvrnosti Mediacentra i održana je kao dio projekta “Reforme za integritet medija i slobodu govora” koji finansiraju Evropska unija i Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH, a zajednički provode Mediacentar Sarajevo, Udruženje “JaBiHEU” i Vijeće za štampu i online medije u BiH. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Fondacije Mediacentar Sarajevo te ne odražava nužno stavove Evropske unije i Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.