Prijetnje, nasilje i pritisci: Zašto novinari u BiH još strahuju prijaviti napad


Prijetnje, nasilje i pritisci: Zašto novinari u BiH još strahuju prijaviti napad

Mreža kontakt-tačaka za sigurnost novinara u BiH donijela je određene pomake, ali postupanje institucija i dalje nije ujednačeno

Dejan Rakita i Sanja Vasković
Dejan Rakita i Sanja Vasković
 

U tri godine postojanja mreže od 33 kontakt-tačke u tužilaštvima i policijskim agencijama zadužene za sigurnost novinara u Bosni i Hercegovini uočen je napredak ali efikasnost u praksi varira u odnosu na dio zemlje gdje novinar radi.

“Najveće prepreke su strah da nas institucije neće zaštititi, u smislu da će napad zavisiti od policajca koji je na terenu, od tužioca i da ne postoji sistemski mehanizam zaštite”, kaže novinarka Sanja Vasković, koja je tokom obavljanja novinarskog posla doživjela napad.

Napad na nju tokom rada na terenu osudila je Misija OSCE-a u BiH, Udruženje BH novinari i druge organizacije.

Sanja Vasković: Kulminiralo je kada je saznao moje ime i prezime

“Na osnovu mog iskustva institucije su najbolje radile svoj posao kada su bile pod pritiskom medija odnosno javnosti”, primjećuje ona.

Sanja je napadnuta dok je istraživala priču o sječi drveća i i izgradnji bazena u Istočnom Sarajevu. Otac direktora kompanije verbalno je vrijeđao i nasilno joj uzeo telefon.

“Kulminiralo je kada je saznao moje ime i prezime s obzirom da od samog početka pratim izgradnju bazena, odnosno malverzacije vezane za ovaj višemilionski projekat. Uslijedilo je: A ti si ta…Tokom verbalnog napada znala sam da je moje jedino oružje telefon pa sam pokušala snimiti sve što mi je šef, inače otac direktora firme koja gradi bazen, izgovorio. Grubo mi je oteo telefon sa namjerom da ga razbije. Shvatila sam da jedna progovorena riječ me tada može koštati, ućutala sam”, priča ovinarka Sanja Vasković.

Policajci nisu bili dovoljno edukovani 

Policija je na mjesto napada došla tek nakon 20 minuta i tri poziva, te kada ih je druga osoba pozvala. A kako je uočila, policajci nisu bili dovoljno edukovani za postupanje u slučajevima napada na novinare.

“Tretirana sam kao da sam tuda slučajno prolazila, sa nekim se posvađala, a ne da sam radila svoj posao, postavljala pitanja u interesu javnosti i tražila odgovore”, ističe ona.

Ispostavilo se da uprkos ljudima koji su sve vidjeli i čuli, svjedoka nije bilo i da je tri sekunde njenog snimka dokaz napada. Razgovor s kontakt-tačkom za sigurnost novinara, kojem je pristupila dva dana kasnije, doživjela je kao obeshrabrujući, jer je umjesto podrške dobila poruku da napad možda nije krivično djelo.

Zato radom kontakt-tačak za zaštitu novinara u konkretnom slučaju nije zadovoljna, ali generalno smatra da je mehanizam zaštite neophodan.

“Što apsolutno ne znači da kontakt tačke nisu dobar mehanizam u smislu da znamo da će neko pratiti naš slučaj i da možemo nekome da se obratimo. Vjerujem da treba malo više razumijevanja za naš posao”, ocjenjuje Sanja Vasković.

Kontakt-tačke: Prečica kroz birokratske procedure

Kontakt-tačke služe za bržu razmjenu informacija između policije i pravosuđa, praćenje prijavljenih slučajeva, dodjeljivanje predmeta. To je institucionalni mehanizam kreiran kako bi zaštitio novinare u obavljanju posla, kako bi ubrzao istrage i suzbio nekažnjavanje za napade i prijetnje novinarima.

Taj mehanizam počeo je s radom 2023. godine a inicijativa je Misije OSCE-a u BiH, Ureda Evropske unije u BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV).

Kada novinar dobije prijetnju (verbalnu, putem društvenih mreža) ili bude fizički napadnut na terenu, on ne mora podnositi prijavu na redovnim policijskim šalterima.

Može direktno kontaktirati imenovanog tužitelja ili policajca sa spiska. Imenovani tužitelj ima obavezu da predmet odmah označi kao hitan, pokrene istražne radnje i izda naredbe policiji za osiguranje dokaza.

Kontakt-tačka unutar tužilaštva direktno sarađuje sa kontakt-tačkom u nadležnom MUP-u kako bi se osigurala brza razmjena informacija i lociranje počinioca.

Šta pokazuju pravosudni podaci

BiH je prvi put dobila zvaničnu pravosudnu bazu podataka na nivou cijele zemlje, koja sadrži podatke o broju predmeta u kojima su novinari žrtve i njihovom statusu. Baza je dostupna na internetskoj stranici VSTV-a i za sada obuhvata predmete koji se nalaze u pravosudno-tužilačkoj fazi postupka.

Posmatrajući podatke na internet stranici VSTV-a, predmeti koji se odnose na napade na novinare ne završavaju uvijek istragom i optužnicom, veliki broj njih još je otvoren, adio se završava procesnim odlukama koje ne znače da je utvrđena odgovornost počinitelja.

U 2024.godina, zabilježeno je 36 predmeta od kojih je polovina arhivirana, dok je nešto više od petine ostalo otvoreno. U 15 predmeta nije provedena istraga. Optužnica je podignuta u četiri predmeta, odnosno u oko 11 posto ukupnog broja.

Tokom 2025. godine evidentirano je 25 predmeta. Od tog broja, deset je ostalo otvoreno, devet je završeno, a šest arhivirano. Optužnica je podignuta u četiri predmeta. U sedam predmeta evidentirano je ugrožavanje sigurnosti. Lake tjelesne povrede zabilježene su u tri predmeta, dok je psihičko nasilje evidentirano u jednom.

Najviše slučajeva zabilježeno je u Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona. Slijede Tužilaštvo Brčko distrikta sa četiri predmeta, Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci i Republičko javno tužilaštvo RS sa po dva, dok su ostale institucije evidentirale po jedan ili dva predmeta.

Podaci tužilaštava pokazuju da je tokom 2024. i 2025. godine evidentiran ukupno 61 predmet u kojem su novinari oštećena strana. U obje godine podignute su po četiri optužnice, dok je u 2024. godini u 15 predmeta odlučeno da se istraga ne provodi. U 2025. godini deset predmeta ostalo je otvoreno, što je dva više nego godinu ranije.

Slaba tačka sistema je da još uvijek nedostaje sveobuhvatno prikupljanje podataka iz policijskih agencija na nivou cijele zemlje, kao i podataka o slučajevima koji su završeni izdavanjem prekršajnog naloga.

Statistika u Kantonu Sarajevo, Martinčević: Efikasan sistem zaštite

Darko Martinčević, tužilac u Tužilaštvu KS i kontakt tačka za novinare, kaže za Fokus da je ovo tužilaštvo u periodu od 2023. do 2026. zaprimilo ukupno 15 prijava. Kako navodi, u najvećem broju predmeta radilo se o porukama upućenim novinarima koje kao svoju posljedicu imaju stvaranja osjećaja ugrožene sigurnosti kod oštećenog.

Navodi da je u devet predmeta donesena naredba o nesprovođenju istrage, da podignuta je jedna optužnica, a da se pet predmeta nalazi u fazi prijavi.

“U svakom predmetu bez obzira da li je donesena naredba o nasprovođenju istrage, obustavi istrage, podignuta optužnica ili je rad predmetu još uvijek u toku, policijskim službenicima se izdaju nalozi za poduzimanje radnji koje za svoj cilj imaju dokumentovanja i dokazivanje prijavljenog krivičnog djela, bilo od strane dežurnog tužitelja ili postupajućeg tužitelja nakon što se izvještaj o počinjenom krivičnom djelu dostavi Tužiteljstvu”, pojašnjava Martinčević.

Imajući u vidu mehanizme postupanja, Martinčević navodi kako smatra da je uspostavljen efikasan sistem zaštite novinara na području KS.

“Ne bih rekao da u tom uspostavljenom sistemu ima bitnijih nedostataka, ali svakako postoji spremnost ovog Tužilaštva da na čelu sa glavnom tužiteljicom Melihom Dugalijom, radi na daljem unaprijeđenju uspostavljenog sistema, a sve kako bi sigurnost novinara bila podignuta na još veći nivo”, izjavio je Martinčević.

Tuzlanski kanton: Formirano osam predmeta

U Tuzlanskom kantonu u periodu od 2. novembra 2023. do danas formirali su osam predmeta po prijavama novinara zbog sumnje na krivična djela počinjena na njihovu štetu: tri u 2024, dva u 2025. i tri u 2026. godini.

Od osam predmeta, u jednom je donesena naredba o neprovođenju istrage, u jednom je istraga obustavljena, a jedan predmet je spojen s drugim. U preostalih pet predmeta Tužilaštvo prikuplja informacije i dokaze. Dakle, tri predmeta su okončana određenom procesnom odlukom, dok je pet još u radu.

Tužiteljica Selma Kišić navodi da nakon prijave tužitelj procjenjuje postoje li elementi krivičnog djela, pribavlja dokumentaciju i izjave, te od policije može zatražiti dodatne provjere, uključujući analizu digitalnih sadržaja.

Kišić kao jedan od najvećih izazova izdvajaju upravo prikupljanje digitalnih dokaza i utvrđivanje identiteta osoba koje stoje iza spornih objava i poruka. Dodatni problem predstavlja razlikovanje krivičnog djela od uvredljive, neprimjerene ili neprihvatljive komunikacije koja ne mora nužno biti krivično kažnjiva.

“Prije svega potrebo je utvrditi šta se konkretno dogodilo, kada, gdje i na koji način, kao i druge činjenice i okolnosti od značaja za ocjenu da li prijavljena radnja ima obilježja krivičnog djela i da li postoji osnov sumnje da je prijavljena osoba počinila kivično djelo”, objašnjava Kišić.

Procesuiranje osobe zbog prijetnji Senadu Hadžifejzoviću

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, prema podacima kantonalnog tužitelja Jurice Knezovića od imenovanja kontakt – tačke,Tužilaštvo je zaprimilo jedan predmet s poznatim počiniteljem u kojem je žrtva bio novinar.

“U 2026. godini sam zaprimio prijavu od jednog kolumniste, a zbog kaznenog djela „Ugrožavanje sigurnosti“ i „Psihičkog nasilja“ kao posljedice komentara na Internet portalu, gdje se u članku spominje njegovo ime ali isti do provjere navoda nije zaveden, kao predmet, u kome je žrtva novinar.

Tužilaštvo HNK-a imalo je i šest poziva novinara i medijskih kuća s upitima o postupanju u slučajevima koji bi mogli imati krivičnopravni ili prekršajni karakter.

Podignuta optužnica

U predmetu napada na novinara Senada Hadžifejzovića podignuta je optužnica 25. jula 2024\. godine. H. Š. je osuđen 13. septembra 2024. na uslovnu kaznu zatvora od mjesec dana, s rokom provjeravanja od godinu dana.

Aktivna su još dva predmeta zbog oštećenja tuđe stvari, s nepoznatim počinitelja i novinarima kao oštećenim. Oba su prijavljena prije 2023. godine.

“Kako je moj broj, kao i broj tužiteljstva objavljen na stranicama VSTV-a, oštećeni novinari se javljaju najčešće s upitima kako postupiti kada zaprime prijetnje, iste upućujem uvijek da prijetnje ili neka oštećenja npr. na autu, prijave policiji kako bi istazaprimila prijavu i po njoj postupala”objašnjava Knezović.

Ističe i kako je najveći problem s kojim se u praksi susreću je nevoljnost novinara da prijavljuju prijetnje jer je iste potrebno za dokumentirati, a to traži vrijeme i određene stroge formalne postupke.

“Na primjeru kaznenog djela prijetnje putem društvenih mreža je najjednostavnije objasniti što je zapravo najveći problem prijavljivanja ovih kaznenih djela. Konkretno, da bi se te prijetnje zakonski dokumentirale potrebno je izvršiti prvo pretres mobitela novinara, a nakon toga i vještačenje istog, a što nije moguće obaviti u manje od petnaestak dana (najbrži mogući rok), a onda je jasno da oštećeni novinar koji sigurno na svome mobitelu ima različitih podataka nevoljko isti predaje policijskim službenicima i sigurno ni u kojem slučaju ne želi da određeni vremenski period ostane bez mobitela koji mu je prijeko potreban u obavljanju novinarskog poziva”, objašnjava Knezović.

Ističe i kako zakonski okvir vezano, posebno za online prijetnje nije prilagođen modernom vremenu i često traži saradnju s npr. Facebookom ili Instagramom (META) a koji nisu u nikakvoj obavezi postupati po naredbama npr. opštinskih sudova, a koje je teško ishodovati u kratkom vremenskom periodu.

MUP RS: Šest prijava tokom 2026. godine

Prema podacima MUP-a RS, od početka ove godine do danas zabilježeno je šest prijava prijetnji ili napada na novinare.

U jednom slučaju novinar je odustao od prijave, za tri su izdati prekršajni nalozi prema Zakonu o javnom redu i miru, u jednom slučaju izvještaj je dostavljen nadležnom tužilaštvu koje još nije izvršilo kvalifikaciju, dok je u šestom podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Tokom 2025. godine evidentirano je deset prijava. U jednom slučaju tužilaštvo je donijelo naredbu o nesprovođenju istrage, u nekoliko slučajeva policija je dostavila izvještaje tužilaštvu, a zabilježene su i prijave za krivična djela tjelesne povrede i oštećenja tuđe stvari.

Za jednu prijavu tužitelj je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela, dok je postupanje po četiri prijave zbog online prijetnji još u toku. U 2024. godini evidentirano je 11 prijava zastrašivanja i prijetnji novinarima, a 2023. godine osam.

“Kontakt-tačka ima savjetodavnu ulogu i na raspolaganju je novinarima i drugim medijskim radnicima za informisanje i savjetovanje u vezi s predmetima u kojima se pojavljuju kao podnosioci prijava, kako bi, ukoliko to žele, lakše došli do potrebnih informacija. Napominjemo da je ključni segment evidencija prijava prijetnji i napada na novinare koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uspostavilo krajem 2017\. godine, s ciljem praćenja navedenih slučajeva i ove oblasti u cjelini”, navodi načelnica Mirna Miljanović.

Novinar Dejan Rakita o postupanju načelnice Jezera

Novinarska sigurnost ne smije zavisiti od toga koliko je neko poznat, koliko je njegova priča odjeknula i koliko kolega će stati iza njega. To je odgovornost institucija. Na to ukazuje novinar Dejan Rakita koji je početkom aprila ove godine bio izložen pritiscima.

Kontakt-tački za sigurnost novinara nije se obraćao, dijelom i zato što nije dovoljno upoznat s njenim nadležnostima i mogućnostima. Podršku je dobio spontano, od kolega, udruženja i medija.Tokom istraživanja o geološkim istraživanjima i planiranoj eksploataciji mineralnih sirovina u opštini Jezero, načelnici Snežani Ružičić uputio zvaničan novinarski upit.

Umjesto odgovora, načelnica je njegov upit, snimak ekrana e-maila i lične podatke objavila na svom Facebook profilu, uz komentar kojim je dovodila u pitanje njegovu profesionalnost i upućivala ga da informacije potraži na opštinskoj stranici.

“Postupak načelnice doživio sam prije svega kao neprofesionalan pokušaj da se pažnja sa legitimnih novinarskih pitanja prebaci na osobu koja ih postavlja“, smatra Rakita.

Slučaj je izazvao snažnu reakciju novinarske zajednice. Nakon što je koleginica Vanja Stokić javno ukazala na postupak načelnice, uslijedile su reakcije kolega, BH novinara i Udruženja nezavisnih medija Umbrella. Slučaj je zabilježen i u regionalnoj bazi SafeJournalists, a o njemu su izvještavali brojni mediji.

Rakita ističe da ga je više od postupka načelnice iznenadila solidarnost kolega. Lično se nije osjećao ugroženim.

„Takvo ponašanje javnih funkcionera može imati mnogo ozbiljnije posljedice po druge novinare, posebno mlađe kolege i one koji rade u manjim sredinama“, objašnjava Rakita.

Napredak postoji, ali zaštita nije jednaka

U radu mreže kontakt-tačaka zabilježeni su pozitivni pomaci. Ipak, novinari i dalje nedovoljno poznaju mehanizme zaštite i rijetko prijavljuju napade. U suštini novinari nedovoljno poznaju mehanizme zaštite i rijetko prijavljuju napade.

“Novinari prihvaćaju nasilje kao dio profesije“, kaže Borka Rudić iz Udruženja BH novinari. Rudić novodi da se novinari često za mehanizme zaštite zainteresuju tek kada postanu žrtve napada.

No, prema njenom mišljenju komunikacija između udruženja i kontakt-tačaka u policiji i tužilaštvima znatno bolja.

“Poboljšala se i razumijevanje značaja zaštite novinara kao jedne posebne grupe,“ kaže Rudić

Informacije o prijavljenim slučajevima u Udruženju sada dobijaju brže, a kontakt-tačke češće prate predmete i obavještavaju udruženje o njihovom statusu.

“Imamo mnogo više istraga, mnogo su efikasnije zaštite nego ranije. Zaštita nije jednaka u svim djelovima BiH, a postupanje zavisi od institucije i sredine. Koordinacija policije i tužilaštva nije dovoljno dobra, a novinari u manjim zajednicama izloženiji su pritiscima.

Trebala bi veća koordinacija između kontakt-tačaka u policiji i tužilaštvima”. ističe naša sagovornica.

Rudić smatra da postojeći zakonski okvir nije dovoljno prilagođen zaštiti novinara. BH novinari od 2016. zagovaraju kriminalizaciju napada na novinare, odnosno njihovo posebno prepoznavanje u krivičnom zakonodavstvu kao osoba koje obavljaju posao od javnog značaja.

“Kad bi kod nas bilo tako, onda bi tužioci lakše donosili odluke, odnosno podizali optužnice.“

Pozitivni pomaci u sudskoj praksi

Od početka 2025. zabilježeno je 13 sudskih odluka u korist novinara i medija, uključujući slučajeve SLAPP tužbi, navodi Borka Rudić. Naglašava da se te odluke odnose i na predmete iz prethodnih godina. Posebno izdvaja Brčko distrikt, gdje se postupci, prema njegovoj ocjeni, završavaju znatno brže nego ranije.

„Sad imamo slučajeva koji se dese na početku godine i već u 11. mjesecu imamo finalnu presudu protiv napadača na novinara“, ističe Rudić.

U Delegaciji Evropske unije u BiH ističu kako je mreža kontakt-tačaka za sigurnost novinara u BiH donijela prve pozitivne pomake.

Ističu kako su predmeti u kojima su novinari žrtve sada se označavaju kao prioritetni, a BiH je prvi put dobila zvaničnu pravosudnu bazu podataka o tim slučajevima.

Ipak, sistem još nije zaokružen jer nedostaju sveobuhvatni podaci policijskih agencija, postupanje institucija nije ujednačeno, a u brojnim slučajevima istrage nisu pokrenute ili su obustavljene. Poručuju da trebaju jasniji postupci, bolja saradnja policije i tužilaštava, jačanje pravnog okvira i stalne obuke.

Čija odgovornost zaštita novinara i medijskih sloboda

Posebno je važno da institucije na državnom nivou preuzmu koordinaciju sistema od EU i OSCE-a, jer je zaštita novinara i medijskih sloboda odgovornost domaćih institucija.

Slučajevi Sanje Vasković i Dejana Rakite, iako različiti po obliku i intenzitetu pritiska, ukazuju na isti problem a to je da novinari koji postavljaju pitanja u javnom interesu ne bi smjeli sami tražiti način da se zaštite od posljedica svog posla.

Pravo novinara da pita, istražuje i izvještava nije privilegija koju mu institucije povremeno priznaju. To je dio javnog interesa i slobode medija. A nasilje, zastrašivanje i diskreditacija ne mogu biti cijena obavljanja novinarskog posla.