Osim što donosi konkretne odluke u korist HDZ-a BiH, često donosi simbolične odluke u korist institucija BiH, poput Narodne i univerzitetske biblioteke BiH.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ličnost je koja je u proteklih nekoliko godina svog mandata na čelu OHR-a svojim odlukama izazvala brojne kontroverze.

Tako je nakon zatvaranja birališta 2. oktobra 2022. godine intervenirao u Ustav Federacije BiH, te se koristeći svojim ovlaštenjima i opravdanjem da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u nekoliko navrata raspravljalo o "stagnaciji i nefunkcionalnosti u FBiH uključujući i imenovanje vlada na nivou FBiH", promijenio pravila izborne igre nakon što su opći izbori već održani i građani mogli iskazati svoju volju, piše Stav.ba.

Između ostaloga, povećao je broj delegata u Domu naroda FBiH (sa 58 na 80), promijenio je način popunjavanja klubova konstitutivnih naroda i Ostalih. Sve to za deblokadu procesa formiranja vlasti.

Visoki predstavnici su i ranije koristili bonske ovlasti kako bi nametali zakone ili mijenjali entitetske ustave.

Najpoznatiji primjer su ustavne izmjene koje je donio Wolfgang Petritsch, a koje su se odnosile na konstitutivnost naroda u entitetima, nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U-5/98, poznatom kao predmet "konstitutivnosti naroda". Riječ je o seriji parcijalnih odluka kojima je utvrđeno da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući oba entiteta.

Budući da entiteti nisu u ostavljenom roku proveli ove odluke, visoki predstavnik je donio odluke o amandmanima na ustave Federacije BiH i Rs-a kako bi se osigurala implementacija načela konstitutivnosti.

Iz HDZ-a su godinama koristili navedenu presudu kako bi kroz njenu prizmu pokušali kreirati Izborni zakon i implementaciju rezultata izbora onako kako to njima odgovara.

Dakle, intervencije u entitetske ustave nisu bez presedana, ali je odluka od 2.10.2022. godine bila politički posebno osjetljiva jer je donesena na dan izbora i imala direktan utjecaj na postizborno formiranje vlasti.

Jednako tako, kao dežurni anketar tuđih mišljenja, Schmidt se sa nedavno održane 62. Minhenske sigurnosne konferencije javio kako bi saopćio da "u Minhenu niko nije podržao ideje o secesiji" koje godinama pored njega na funkciji zagovaraju iz vlasti manjeg bh. entiteta, posebno iz SNSD-a, no on nije osjećao potrebu da zbog toga smijeni neke od aktera takvih politika.

Hajde da počnemo raditi, rekao bi visoki predstavnik.

Schmidt, osim što donosi konkretne odluke u korist HDZ-a BiH, često donosi simbolične odluke u korist institucija BiH, poput Narodne i univerzitetske biblioteke BiH.

Visoki predstavnik je tako krajem 2024. godine donio odluku o finansiranju institucija kulture od posebnog značaja za državu kojom je Vijeće ministara bilo zaduženo da u Parlament BiH uputi zakon kojim će se konačno riješiti agonija te institucije vraćajući je sa ivice kolapsa.

I dan danas, Schmidt poziva Vijeće ministara da nešto uradi po tom pitanju, ali ništa se ne događa te radnici NUB-a ne znaju da li će primati plaće. Simbolika bez konkretnog djelovanja.

Odluka OHR-a objavljena je 24. februara ove godine kojom OHR sam tumači svoje odluke za kadrove SNSD-a na državnom nivou. Državnom ministru finansija Srđanu Amidžiću naređuje se da finansijska sredstva potrebna za sprovedbu izbora novim tehnologijama moraju biti operativna.

Svjestan da kadrovi SNSD-a, kao njegovi najveći i najstrastveniji negatori, nemaju namjeru dati mu legitimitet sprovedbom njegovih odluka, "naredba" Amidžiću sadrži odredbu kojom će njegov zamjenik, ukoliko ministar ne postupi po tumačenju, sprovesti naredbu i osigurati sredstva za izborne tehnologije.

To je svakako logičan slijed događaja, pa čemu onda "autentično tumačenje"?

Zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović, kadar SDP-a, svakako je jednako postupio kada je trebalo osigurati dodatna sredstva Centralnoj izbornoj komisiji BiH u slučaju održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Rs-a prošle godine.

Zapravo, Hasanović je u tom kapacitetu djelovao tri puta, u slučaju međunarodne arbitraže "Viaduct", osiguranja novca za nove tehnologije i potpisao je odluke o finansiranju izbornih procesa.

Schmidt dakle zna da će se problematika finansiranja uvođenja novih tehnologija u izborni proces tokom 2026. godine svakako riješiti, ali dramatično predstavljanje autentične odluke kao naredbe državnom ministru, sigurno treba javnosti poslati poruku da visoki predstavnik nešto radi.

"Iako je odluka visokog predstavnika jasna.....s ciljem da se otkloni svaka sumnja", dio je teksta tumačenja.

Ne postoji sumnja o odluci kojom se osiguravaju sredstva za nove tehnologije, ali postoji sumnja u cilj djelovanja visokog predstavnika. Da li će početi donositi odluke u cilju zaštite države Bosne i Hercegovine ili će se u cilju održavanja svog imidža sporadično pojavljivati u javnosti sa potpuno suvišnim dokumentima?