Naselje Humac sa crkvom Prečista Srca Marijina


Prema istraživanjima Huseina Čepala, „Humac je seosko naselje općine Bugojno. Nalazi se uz magistralni put Bugojno-Gornji Vakuf, udaljen je od centra Bugojna oko osam km.“ S tim u vezi, Čepalo prezentira i zanimljive podatke o rimskom naselju na lokalitetu Humca, a koje preuzima od historičara Škegre iz njegovog naučnog rada „Kasnoantički kapitel sa Dimnjače kod Bugojna“ objavljen u Glasniku zemaljskog muzeja Sarajevo iz 1990. godine, kada navodi: „Na lokalitetu Dimnjača kod Humca na desnoj obali Vrbasa nalazi se rimsko naselje. Ostaci zidova, promjera od 60 do 80 cm bili su vidljivi sve do otvaranja površinskog kopa rudnika lignita na mjestu kod rudarskog mosta.“ 255 Također, Čepalo u svojim istraživanjima prezentira i interesantna saznanja iz perioda srednjovjekovne Bosne, a koji se odnose na stećke. Prema tim saznanjima „na lokalitetu Anđubriga nalaze se tri pločasta stećka. Ranije ih je bilo više. Nekropola je oštećena. Na Gornjem Humcu na lokalitetu Ledinica, gdje je bio majdan iz kojeg se vadio kamen za crkvu, nalazi se nekoliko sandučastih i amorfnih stećaka. Uz nekropolu bilo je staro muslimansko greblje. Nedaleko od ovog greblja kod Brnadinog harmana nalazi se staro muslimansko greblje.“ 256 U vezi nastanka i razvoja naselja Humac, Čepalo će kroz svoja istraživanja utvrditi da je „ime naselja Humac deminutiv od riječi Hum što znači brijeg, brežuljak, pa bi Humac značio selo na brijegu što zaista odgovara njegovom položaju. Povoljan geografski položaj, vode, pašnjaci, plodne oranice omogućile su žvot čovjeka na ovom prostoru od najstarijih vremena do danas. Humac je sjedište Župe Skopaljska Gračanica. Katoličku župu sv. Jeronim u Gračanici utemeljio je vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler 31. januara 1911. godine. Obuhvatala je katolike 12 sela: Gračanica, Kordići, Skrte, Okolište, Ričicu Donju, Ričicu Gornju, Tihomišlje, Duradbegovića Dolac, Dražev Dolac, Lužane i Zanesoviće. Župna crkva sagrađena je 1912. Prvi župnik bio je Stjepan Pašalić.

straživanja koja je vršio Škegro, pokazuju da je „prilikom osnutka župe Skopaljska Gračanica za sjedište njezinog župnika, za župnu crkvu, župnu kuću i gospodarske objekte odabrano je samo njezino središte – nenaseljeno mjesto Humac. Na tome mjestu, ni u njegovoj blizini, nije bilo muslimana koji nisu skloni ni osnutku župe niti gradnji crkvenih objekta a pogotovo ne zvonjavi crkvenih zvona.

Premda se radilo o Humcu (Humacz), u matičnim knjigama prvi puta spomenutome 1814. g., Župa nije nazvana po njemu nego po susjednom katoličko-muslimanskom mjestu Gračanica u kojem je tada živio najveći broj katolika novoosnovane župe Na mjestu na kojem se početkom veljače 1911.g. nastanio prvi župnik don Stjepan Pašalić (1875.- 1950.), nalazila se samo jedna kućica i nešto raskrčene zemlje gdje će uskoro biti podignuta prva župna crkva. Tada se pod Humcem podrazumijevalo ono što je kasnije znano kao Humac Gornji, gdje Stanje duša iz 1948.g. bilježi Bartuloviće, Bȑnâde, Dilbere, Gàvrânoviće, Čókiće, Govòrušiće, Lûčiće, Juričiće.

U nastavku svojih istraživanja Čepalo navodi da su “pripreme za gradnju druge župne crkve počele tokom 1936. godine. Današnja župna crkva posvećena Prečistom Srcu Marijinu sagrađena i posvećena je 1969. U župi od 1969. godine djeluju časne sestre Družbe služavki Malog Isusa. Župom danas upravlja biskupijski svećenik, a župi Prečistog Srca Marijina u Skopaljskoj Gračanici pripadaju sljedeća naselja: Humac, Gračanica, Donja Ričica, Gornja Ričica, Jazvenik, Kordići, Lužani, Okolišće, Pajić Polje, Pernice, Zanasovići i Zlavast.“ 261 Preuzimajući podatke iz dokumenta „Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hecegovine 1991. i 2001“, koji je objavljen od strane Vrhbosanske nadbiskupije sa sjedištem u Sarajevu iz 2011. godine, Čepalo, pored ostalog navodi: „U župi Skopaljska Gračanica 1991. živjelo je 2968 župljana. Godine 2001. živjelo je 765, dok je 2010. živjelo 889 župljana.

Prikupljajući podatke o stanovnicima naselja Humac, kako za period osmanske i austro-ugarske vladavine, tako i za novija razdoblja, Čepalo će pronaći i sljedeće činjenice. „Prema preliminarnim rezultatima popisa Federalnog zavoda za statistiku 2013. u naselju Humac je popisano 62. stanovnika. U franjevačkim izvještajima brojno stanje katolika 1855.,1858.,1864, 1877., u Humcu nije posebno, već zajedno sa Gračanicom. I u doba Austro-Ugarske uprave Humac je bio u sastavu Gračanice. Prema Imeniku klera i župa iz 1885. godine u župi Bugojno spominje se i Gračanica koja je imala sa Humcem 170 katolika, a 1910. Gračanica je sa Humcem imala 240 katolika i 191 muslimana.“ 263 Zaključujući svoja istraživanja o stanovnicima naselja Humac, Čepalo prezentira veoma interesantne podatke, kako iz perioda Kraljevine Jugoslavije, SR Bosne i Hercegovine, kao i samostalne i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. U vezi s navedenim navodi da je „prema Šematizmu iz 1932. godine Humac imao 162 katolika, a 1961. 289 katolika. Prema podacima od 31. decembra 2001. godine Humac je imao 32 katoličke porodice sa 137 katolika. Prve državne popise stanovništva u Humcu imamo za vrijeme socijalističke Jugosalavije: 1948. godine, 296 stanovnika, 1953. godine, 226, 1961. godine, 225, 1971. godine, 180 i 1981. godine, 161, 158 Hrvata, 2 Jugoslovena, 1 ostali; 1991. godine 196, 196 Hrvata. Hrvatske porodice na Humcu 1992. bile su: Dilber, Brnada, Dujmović, Crnov, Gavranović, Gelo, Govorušić, Kelava, Kolak, Lučić, Kustura, Penava, Pušić, Šarić, Šimić, Škegro, Tomić, Žulj.

Prema službenim popisima stanovništva nacionalni sastav stanovništva Humca bio je sljedeći: Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine: ukupno: 197  Hrvati - 197 Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine: ukupno: 171  Hrvati - 165  Bošnjaci - 4  Srbi - 1  ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

Nakon ratnih dejstava u periodu 1992.- 1995. godine, u naselju Humac obnovljena je Crkva Prečistog srca Marijinog, obnovljene mnoge kuće i gospodarski objekti, rekonstruisana i izgrađena nova komunalna infrastruktura. S tim u vezi, neophodno je naglasiti da je na području Humca otpočeo i gospodarski razvoj pojedinih tvrtki. Dok mnogi napuštaju ognjište u potrazi za poslom izvan granica BiH, obitelj Crnov odlučila je ostati na Humcu i fokusirati se na razvijanje vlastitog biznisa. Tiskara “Humac”, u vlasništvu obitelji Crnov, dugi niz godina prisutna je na našim prostorima. Davne 1996. pokrenuo ju je Igor Crnov, a ovaj obiteljski posao opstao je sve do danas. Igor je tada radio u glavnom stožeru HVO-a. Napustio je ovaj sigurni posao, vratio se sa svojom obitelji u rodno mjesto Humac, koje je, nažalost, bilo razoreno tijekom ratnih zbivanja, gdje je pokrenuo posao. „Naravno nije bilo lako, jer bilo je tu uspona i padova i trenutaka kad se moralo ulagati u novu opremu, koja je bila neophodna, a sredstva su bila ograničena. No usprkos svemu tome tiskara “Humac” je postala brend na ovim prostorima”, kaže Igor za Uskoplje.info. Tiskara “Humac” čest je sponzor različitih sportskih manifestacija, a posebno se ističe suradnja sa MRK ”Sloga” iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. ”Teško je reći s kim sve ne surađujemo, ali istaknuo bih odličnu suradnju sa općinom Gornji Vakuf–Uskoplje, rudnikom Gračanica, mnogobrojnim privatnim tvrtkama i udrugama građana. Često radimo i za firme izvan granica naše države. Spomenuo bih tu naravno suradnju i sa kolegama iz susjednih općina s kojima imam izvrsnu suradnju”, govori Igor o klijentima.

Ahmed Kico

Gračanica u Skopaljskoj dolini