Porasla kamatna stopa u dijelu BiH: “Rata mi je narasla za 120 KM”

Prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne kredite u prvom kvartalu ove godine iznosila je 7,35 posto, dok je u istom periodu prošle godine bila 6,82 posto.

Najviše porasle kamate za javni sektor i privredu

Prema podacima regulatora, najveći rast kamatnih stopa zabilježen je kod zaduživanja javnog sektora i privrede.

Efektivna kamatna stopa za Vladu RS i vladine institucije povećana je sa 6,23 na 7,14 posto, dok je kod kredita privredi porasla sa 6,30 na 7,21 posto.

Kod stanovništva je prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne kredite povećana sa 7,36 na 7,52 posto.

tambeni krediti zabilježili su neznatan rast, sa 4,60 na 4,63 posto, dok su ostali nenamjenski krediti stanovništvu poskupjeli sa 5,23 na 5,51 posto.

Blago povećanje evidentirano je i kod kratkoročnih kredita, gdje je prosječna efektivna kamatna stopa porasla sa 5,40 na 5,42 posto.

Bankari rast kamata povezuju s evropskim tržištem

Bankari tvrde da je rast kamatnih stopa u RS posljedica kretanja na evropskom finansijskom tržištu.

Evropska centralna banka sredinom 2022. godine, nakon višegodišnjeg perioda rekordno niskih kamata, započela je ciklus povećanja referentnih kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju u eurozoni.

Nakon što su kamatne stope dostigle vrhunac, uslijedilo je postepeno ublažavanje monetarne politike. Međutim, od početka ove godine ponovo je zabilježen blagi rast Euribora usljed novih inflatornih pritisaka, što se odrazilo i na cijenu zaduživanja u RS.

Euribor je krajem 2021. bio u negativnoj zoni

Prije nekoliko godina situacija je bila znatno drugačija. Krajem 2021. godine šestomjesečni Euribor iznosio je minus 0,554 posto, što je omogućavalo rekordno niske kamatne stope na kredite.

Nakon što je Evropska centralna banka u julu 2022. prvi put poslije 11 godina povećala referentne kamatne stope, Euribor je počeo ubrzano rasti. U oktobru 2023. dostigao je 4,143 posto, zbog čega su banke korigirale kamate, posebno na kredite s promjenjivom kamatnom stopom.

Posljedice rasta kamata osjetili su brojni građani koji su stambene kredite podigli u periodu niskih kamatnih stopa.

„Kredit za kupovinu stana uzeo sam 2018. godine, a od 2023. mjesečna rata porasla mi je za oko 120 KM. Zbog neizvjesnosti sam odlučio prihvatiti ponudu banke i preći na fiksnu kamatnu stopu. Sada znam da mi se rata neće mijenjati do kraja otplate, ali mi je od tada životni standard znatno niži“, rekao je za Fenu Banjalučanin Nikola D.

Zaduženost građana premašila 4,8 milijardi KM

Najnoviji podaci Agencije za bankarstvo pokazuju da su, uprkos ranijem ublažavanju monetarne politike Evropske centralne banke, kamatne stope u RS i dalje više nego prije godinu dana.

Istovremeno, ukupna zaduženost građana kod banaka u RS na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosila je više od 4,8 milijardi KM, što je za tri posto više nego u istom periodu prošle godine.